25 škola primilo je zahvalnice FER-a za značajan doprinos u pripremi učenika za studij
Ususret novoj školskoj godini, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) na petom je Susretu nastavnika STEM-a okupio rekordan broj učitelja, profesora i ravnatelja osnovnih i srednjih škola koji su posebno motivirani za unaprjeđenje vlastitih kompetencija.
Ovogodišnje izdanje Susreta nastavnika STEM-a ugostilo je preko 300 sudionika iz više od 60 gradova i općina diljem Hrvatske, a najboljim školama dodijeljena su i priznanja.
Pod krovnom temom „Tehnologija i društvo“, s bogatim programom iz područja obrazovanja, robotike, elektronike i matematike sudionici su stekli konkretna znanja i vještine koje mogu izravno primijeniti u unapređenju STEM nastave i motiviranju učenika. Dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas istaknuo je tehnološke i društvene izazove s kojima se susreće današnje obrazovanje, a školama koje su se svojim radom istaknule i iznjedrile buduće FER-ovce dodijelio zahvalnice za njihov značajan doprinos u pripremi učenika za studij na Fakultetu.
„Jedna od najvažnijih promjena koja je potrebna hrvatskom društvu, a vjerujem da može doći i iz škola i s fakulteta, je inovativnije društvo, društvo u kojem pojedinci odlučuju razvijati i braniti svoje ideje. Mi smo napredovali posljednjih 30 godina, ali da bi Hrvatska ušla u krug uspješnih zemalja EU, treba stvarati više vrijednosti. Promjena dolazi od mladih ljudi, a jezgru promjene predstavljaju škole“, rekao je Bilas, dodavši: „Mi smo ove godine imali visoki interes za prve izbore upisa, naravno da smo zadovoljni s time, ali to je velika odgovornost, trebamo mladima pružiti kvalitetno obrazovanje. Naše inicijative, poput ove danas, pokrećemo da bismo im, ne samo ponudili dobro obrazovanje, nego da bismo ponudili projekte za karijerni razvoj u Hrvatskoj“.
Najvećom zahvalnicom FER-a nagrađene su XV. gimnazija Zagreb. V. gimnazija Zagreb i III. Gimnazija Split. Velika zahvalnica uručena je Tehničkoj školi Ruđera Boškovića Zagreb, Gimnaziji Lucijana Vranjanina Zagreb, X. gimnazija "Ivan Supek" Zagreb, Prva gimnazija Varaždin, Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka, Gimnazija Franje Petrića Zadar, Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec i I. gimnazija Zagreb.
Među 25 istaknutih škole našle su se i II. gimnazija Zagreb, Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik, III. Gimnazija Zagreb, Gimnazija Jurja Barakovića Zadar, III. gimnazija Osijek, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci, Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok, Gimnazija Pula, Gimnazija Karlovac, Gimnazija "Fran Galović" Koprivnica, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod, Gimnazija Požega i Srednja škola fra Grge Martića Mostar.
Poseban interes i pozornost privukla je panel rasprava "Što je inovativno društvo i kako mu škola doprinosi?“ na kojoj su sudjelovali Boris Jokić (Institut za društvena istraživanja), Anica Tomić (Akademija za umjetnost i kulturu, Sveučilište J. J. S. Osijek), Josip Burušić (Institut Ivo Pilar), Nikola Dmitrović (XV. Gimnazija) te dekan FER-a. Sudionici panela usuglasili su se da je STEM prioritet za hrvatski obrazovni sustav i društvo u cjelini, pri čemu je nužna suradnja šire zajednice i škola.
Postoji veliki broj škola koje svojim primjerom pokazuju kako se na kvalitetan način radi s djecom koja imaju aspiracije prema STEM-u, no istaknuto je i da je potrebno više napora uložiti u kreiranje školskih programa za učenike koji počinju gubiti interes za to područje, većinom u 5. odnosno 6. razredu osnovne škole. U radu s nadarenom djecom profesorima je potrebno omogućiti bolje uvjete za individualan pristup, zaključeno je.
Drugi dio susreta obuhvatio je praktične radionice o digitalnoj pristupačnosti, primjeni umjetne inteligencije u izradi nastavnih materijala, praktičnoj elektronici, robotici u STEM projektima, električnim krugovima, fizikalnim procesima te povezivanju školske i visokoškolske matematike.
Susret je poslužio i za dodatno povezivanje nastavnika s FER-om, koji već dugi niz godina održava i razvija suradnju sa školama u sklopu programa "ŠUZA – iz škole u znanost i akademsku zajednicu“.
Svaki modul traje 12 sati i temelji se prvenstveno na praktičnom radu. Cjeloviti program tako obuhvaća 48 sati stručnog usavršavanja uživo, a moguće je prijaviti se i samo na pojedinačne module
Na skupu će biti svečano uručena priznanja školama u RH, članicama SHE mreže za dosadašnji rad. Posebno će bit svečano za novoimenovane škole…
Roditelji imaju ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti, emocionalne stabilnosti i razvoja svog djeteta. Njihova reakcija na okolnosti koje smatraju prijetnjom za svoju djecu prirodna je i očekivana. Međutim, postavlja se pitanje jesu li ti postupci uvijek vođeni isključivo interesom djeteta ili ih dodatno oblikuju strah, utjecaj medija, nedostatak informacija, nedostatak dijaloga i komunikacije između roditelja i škole i vrlo često nepovjerenje u školu i odgojno-obrazovne radnike
Je li strateški cilj pripremati mlade za svijet rada ili za zavod za zapošljavanje
Zabrinjava nas mali postotak gimnazija, ali nas istodobno ne zabrinjava podjednak ili još manji postotak trogodišnjih strukovnih zanimanja koja su sva visoko deficitarna i za kojima vapi naše gospodarstvo. A vapimo bogme i mi obični građani kada dva, tri tjedna (pa i dulje!) čekamo vodoinstalatera, servisera klima-uređaja ili perilice, električara, automehaničara i bilo kojeg drugog majstora. Ukupno 48,5 posto učenika upisano je u četverogodišnje ili petogodišnje strukovne programe, a samo njih oko 20 posto u trogodišnje
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom
Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta
Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”
Trebamo prihvatiti problem, razumjeti ga, zasukati rukave, raširiti oči i krenuti u njegovo rješavanje kako bismo umjesto problema na vrh društva mogli postaviti – trešnju