U svim raspravama o obrazovanju i ulozi koju obrazovanje ima u društvenom i gospodarskom razvoju neprestano se ističe kako ključnu ulogu u stvaranju kvalitetnog obrazovanja imaju – učitelji. Bez kvalitetnoga učitelja nema ni kvalitetnoga obrazovanja, pogotovo sa stajališta ostvarivanja programa Obrazovanje za sve. O tome što bi učitelji trebali sami učiniti na poboljšanju svoga položaja i osvješćivanju svoje ključne uloge koju imaju u stvaranju kvalitetne škole govori i poseban dokument koji je u obliku vodiča izradio i nedavno objavio UNESCO...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 40 / 16. 12. 2014.

Joint European Degree Label europska je oznaka kvalitete koja se dodjeljuje združenim studijskim programima koje zajednički osmišljavaju i izvode visoka učilišta iz najmanje dviju država članica EU

OGLAS
U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u Zagrebu je održana 5. Nacionalna konferencija o osiguravanju kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u, a sve u okviru aktivnosti Nacionalne referentne točke EQAVET, uz sufinanciranje Europske unije. Konferencija je okupila predstavnike strukovnih škola, predsjednike povjerenstava za kvalitetu i koordinatore samovrjednovanja te nacionalne i međunarodne stručnjake iz područja osiguravanja kvalitete s ciljem razmjene iskustava i daljnjeg razvoja sustava.

Analiza znanstvenika s Instituta za javne financije uzburkala je zbornice javnih osnovnih škola u Zagrebu, nakon što je izrađena rang-lista 111 škola na temelju procjene njihove tehničke učinkovitosti. Reagirala je Školska zbornica, nakon čega je uslijedio odgovor znanstvenika

Mnogi ključni učinci obrazovanja – razvoj samopouzdanja, socijalnih vještina, motivacije i dugoročnih životnih ishoda – teško su mjerljivi i često postaju vidljivi tek s vremenskim odmakom. Svjesni smo da ih korišteni podaci ne obuhvaćaju, navode autori analize

Prije nekih 25 godina kad sam počela raditi u obrazovanju - otprilike kad su se školovali i roditelji današnjih osnovnoškolaca i srednjoškolaca - jedine ispričnice za izostanak pisali su liječnici. Roditelj je mogao opravdati jedan dan u godini, nakon nekog vremena jedan u polugodištu. I svi su se uspijevali uokviriti unutar toga. Zapravo, bilo je puno roditelja koji i nisu koristili mogućnost osobnog opravdavanja. I tako sve do prije desetak godina, točnije do siječnja 2017.

Školske novine pokrenute su 1950. pod okriljem Pedagoško-književnog zbora i Sindikata prosvjetnih radnika te su dvadesetak godina bile dio ustroja Sindikata. To znači da nisu imale svoju upravu (direktora), nego samo glavnog urednika koji nije bio stalni zaposlenik, kao ni članovi uređivačkog odbora koji su mu pomagali. Prvi glavni urednik sa stalnim zaposlenjem bio je Nenad Brkić od 1968. godine, a novine su se posve osamostalile 1974. kad su postale novinsko-izdavačka radna organizacija (NIRO). Prvi direktor, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik, bio je Đorđe Đurić. Godine 1981. funkcije direktora i glavnog urednika razdvojene su te je takvo stanje i danas (s povremenim prekidima u vrijeme smjene direktora i glavnih urednika kad je jedna osoba obavljala obje funkcije). I glavni urednici i direktori, osim obavljanja tih funkcija, uređivali su pojedine rubrike i bili novinari izvjestitelji te većinom i urednici knjiga, priloga i drugih uzdanja. Slijedi popis glavnih urednika i direktora vremenskim slijedom s naznakom razdoblja u kojemu su obavljali svoju funkciju. (Podatci su preuzeti uglavnom iz arhive ŠN, neki su dostavljeni osobno, a manji dio preuzet je s interneta.)

OGLAS
Ovogodišnja trodnevna konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici ustanova za obrazovanje odraslih iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja organizirana je s posebnim osvrtom na tri tematska područja u sustavu obrazovanja odraslih, a to su vrjednovanje neformalnog i informalnog učenja, programi obrazovanja odraslih te osiguravanje kvalitete u sustavu obrazovanja odraslih

OGLAS
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih potpisala je ugovor o provedbi projekta Daljnji razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih i podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja. Projekt je vrijedan oko 10,5 milijuna eura, provodit će se do prosinca 2029. godine, a cilj mu je unaprjeđenje sustava osiguravanja kvalitete provođenjem vanjskog vrjednovanja ustanova za obrazovanje odraslih i promocija različitih mogućnosti za cjeloživotno učenje u Republici Hrvatskoj te jačanje kompetencija obrazovnog osoblja iz sustava obrazovanja odraslih

PROMO
Usvajanje kulture kvalitete koja promiče kontinuirano unaprjeđenje svih segmenata obrazovnog procesa nedvojbeno je preduvjet za osiguravanje daljnjeg razvoja naših strukovnih škola te ispunjavanje njihove uloge u odgojno-obrazovnom procesu pripreme učenika za zahtjevno tržište rada, nastavak obrazovanja i aktivnu ulogu u modernome društvu

U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih 4. travnja 2024. u Zagrebu je održana treća Nacionalna konferencija o osiguravanju kvalitete u strukovnom obrazovanju, koja se provodi kao dio Erasmus+ projekta EQAVET NRP HR – Podrška nacionalnoj referentnoj točki za europski sustav osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Cilj je projekta izraditi i unaprijediti metodologiju i instrumente za osiguravanje kvalitete u sustavu strukovnog obrazovanja, uskladiti procese osiguravanja kvalitete s EQAVET okvirom te osnažiti mogućnosti strukovnih škola u ostvarenju kulture kvalitete.

Mladi iz Azije imaju najbolje znanje u matematici, a u Singapuru, Irskoj i Japanu „najjači” su u čitalačkoj pismenosti. Prirodoslovlje najbolje ide mladim Kinezima i Južnokorejcima, a od europskih zemalja u sam se vrh probila Estonija. Finsku – koja joj je bila uzor u kreiranju školskog sustava – već neko vrijeme ostavlja iza sebe, a Njemačka je u stanju još jednog PISA-šoka. Estonski petnaestogodišnjaci ne samo da su u matematičkim kompetencijama debelo nadmašili vršnjake iz Njemačke i Finske, nego su po postignućima sve bliže Singapuru, Makau, Kineskom Tajpehu, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Japanu. Zašto ne učimo od Estonije?

Mladi iz Azije imaju najbolje znanje u matematici, a u Singapuru, Irskoj i Japanu „najjači” su u čitalačkoj pismenosti. Prirodoslovlje najbolje ide mladim Kinezima i Južnokorejcima, a od europskih zemalja u sam se vrh probila Estonija. Finsku – koja joj je bila uzor u kreiranju školskog sustava – već neko vrijeme ostavlja iza sebe, a Njemačka je u stanju još jednog PISA-šoka. Estonski petnaestogodišnjaci ne samo da su u matematičkim kompetencijama debelo nadmašili vršnjake iz Njemačke i Finske, nego su po postignućima sve bliže Singapuru, Makau, Kineskom Tajpehu, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Japanu. Zašto ne učimo od Estonije?