Tko je (naj)veći: Krleža, Nazor ili Brlić-Mažuranić?

U kurikulu se nalaze 54 pisca s obveznim i preporučenim djelima koje bi učenici trebali pročitati i interpretirati s učiteljima u nastavi hrvatskoga jezika Crveni krug Rang-listu književnika po pedagoškom kriteriju napravili smo prema broju obrazovnih ustanova koje nose ime nekog književnika U prošlom smo broju iznijeli rezultate istraživanja po kojima 484 obrazovne ustanove (vrtići, osnovne i srednje škole, visoko školstvo), ili njih ukupno 24 posto, nosi ime po nekoj značajnoj ličnosti. Ličnosti smo, radi daljnjeg istraživanja, razvrstali u šest skupina od kojih su najbrojniji književnici. Sada ćemo pokazati o kojim je književnicima riječ te kakav je odnos tog spontanog izbora u odgojno-obrazovnom sustavu, prema rang-listi književnika načinjenoj po književnoumjetničkim kriterijima. Pritom polazimo od podjele umjetničke književnosti na tzv. visoku (ili veliku) književnost za odrasle (niže su razine književnosti zabavna, trivijalna i dr.) i književnost za djecu i mlade. Neki književnici pripadaju u obje skupine. Kako ne postoji neka općeprihvaćena rang-lista književnika po razini estetske vrijednosti njihova djela ni za visoku ni za dječju književnost, tražili smo od umjetne inteligencije (Chat GPT) da složi takvu listu što objektivnije, a na temelju reprezentativnih književnoestetskih i književnopovijesnih prosudbi vodećih povjesničara književnosti. Visoka i dječja književnost Umjetna inteligencija svoje je rangiranje za visoku književnost objasnila ovako: „Rangiranje književnika prema estetskoj vrijednosti književnog opusa nije objektivno mjerljivo, ali među povjesničarima hrvatske književnosti postoji prilično širok konsenzus o tome koji autori pripadaju samom vrhu hrvatske književnosti. U obzir sam uzeo reprezentativne prosudbe povjesničara i književnih kritičara poput Miroslava Šicela, Ive Frangeša, Dubravka Jelčića, Slobodana Prosperova Novaka, Krešimira Nemeca, Cvjetka Milanje, Viktora Žmegača i drugih autora sintetskih povijesti hrvatske književnosti.” Slijedi objašnjenje za dječju književnost: „Danas u književnoj teoriji prevladava stajalište da dječja književnost nije 'niži' oblik književnosti, nego poseban umjetnički sustav koji se obraća dječjem čitatelju, ali može dosegnuti jednaku estetsku vrijednost kao i književnost za odrasle. Najznačajniji povjesničari i teoretičari dječje književnosti (npr. Peter Hunt, Zohar Shavit, Maria Nikolajeva te u Hrvatskoj Milan Crnković, Dubravka Težak i Stjepan Hranjec) polaze od toga da se vrijednost dječje književnosti procjenjuje istim temeljnim estetskim kriterijima kao i svaka druga književnost.” Tražili smo rang-listu od 20 najznačajnijih naših književnika velike i dječje književnosti i prihvatili one za koje umjetna inteligencija navodi da povezuju estetski, povijesni i jezični kriterij važnosti pojedinog pisca. Potom smo te liste usporedili s rang-listom koja je proizašla primjenom pedagoškog kriterija. Rang-listu književnika po pedagoškom kriteriju napravili smo prema broju obrazovnih