Krleža redivivus

Krleža je postao članom Akademije 1946., a od 1947. do 1957. bio je i njezin potpredsjednik, koji je presudno utjecao na programski, organizacijski pa i politički profil Akademije. Njegovim zalaganjem pokrenut je Forum, koji je sve do danas ostao središnje književno glasilo u Hrvatskoj. Svojim djelom i ukupnim značenjem Krleža pripada hrvatskom panteonu u kojem stoji uz bok velikanima poput Vrančića, Boškovića, Tesle, Mohorovičića, Meštrovića, Ružičke, Preloga, a to mu je mjesto u povijesnoj vertikali osigurao njegov nevjerojatan literarni opus, najznamenitiji u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća. Protkane europskim vrijednostima tu su Krležine zasluge i na drugim područjima, posebice u razvoju hrvatske leksikografije. Krleža je bio presudan i za afirmaciju hrvatske umjetnosti i kulture u svijetu – izložba Zlato i srebro Zadra te ispisivanje zlatnih stranica hrvatskoga teatra. Slavimo ovdje jedan od najvećih i najkompleksnijih opusa u hrvatskoj književnosti, u svim žanrovima – od pjesama i balada, preko novela, romana i drama do kritika, eseja i intrigantnih dnevnika. Tolika raznovrsnost i tematski raspon rijetko možemo naći u srednjoeuropskom kulturnom vidokrugu. Kritičkim tekstovima o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti kao i o društvenim utjecajima Krleža je presudno utjecao ne samo na oblikovanje hrvatskoga književnog kanona nego i političke povijesti u zbivanjima u hrvatskoj kulturi tijekom 20. stoljeća. S ovim prvim kolom Krležinih djela možemo ustvrditi da su HAZU i Školska knjiga, s partećim teorijskim raščlambama akademika Nemeca, potvrdile koliko je Krleža i danas, četiri desetljeća nakon smrti, aktualan i živ pisac. Rekli bismo: Krleža redivivus. Njegovo djelo neizmjerna je riznica mudrosti. Dr. sc Iva Hraste-Sočo, intendantica HNK-a Krleža – jedan od utemeljitelja moderne hrvatske drame Krleža pisac koji je neraskidivo vezan uz Hrvatsko narodno kazalište od samih početaka svoga dramskoga stvaralaštva do danas. Na uprizorenju Krležinih drama u godinama između dva svjetska rata radili su najistaknutiji kazališni redatelji, scenografi, kostimografi, a u njima su glumili redom najvrsnija imena hrvatskoga glumišta. Krleža je u tih nekoliko godina doista zavladao scenom HNK-a u Zagrebu, a uz to su njegove izvedene drame dobile i pet Demetrovih nagrada. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata Krleža osjećao ugroženim, bio je prešućivan i zabranjivan, a nakon rata odmah se uključio u javni život. Godine 1946. u HNK-u se izvodi njegova najpoznatija i najpopularnija drama Gospoda Glembayevi i otada pa sve do danas Krleža ne silazi s repertoara zagrebačkoga HNK-a, a njegova su djela stalna inspiracija i izazov raznim generacijama redatelja i glumaca, Krleža je jedan od utemeljitelja moderne hrvatske drame i zagrebački HNK ponosi se stalnom prisutnošću Krležinih drama na sceni zagrebačke nacionalne kuće koje će i u buduće izvoditi u novim scenskim čitanjima i za nove generacije gledatelja. Dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnoga odbora Školske