Na prostoru koji obuhvaća šest vremenskih zona i tisuće kilometara udaljenosti između pojedinih gradova, koordinacija nastavnih programa poseban je organizacijski i pedagoški izazov
Brojne aktivnosti tijekom godine pokazale su kako hrvatska nastava uspješno povezuje jezik, kulturu i kreativno izražavanje
Suradnja među nastavnicima uglavnom se odvija putem virtualnih sastanaka, zajedničkih projekata i redovite razmjene nastavnih materijala
U školskoj godini 2025./2026. Koordinacija hrvatske nastave za Kanadu obilježila je petu godinu djelovanja, potvrdivši svoju važnu ulogu u povezivanju hrvatskih obrazovnih programa diljem druge najveće države na svijetu. Na prostoru koji obuhvaća šest vremenskih zona i tisuće kilometara udaljenosti između pojedinih gradova, koordinacija nastavnih programa poseban je organizacijski i pedagoški izazov. Upravo je zato tijekom protekle godine dodatno razvijen model regionalnog povezivanja nastavnih centara, koji omogućuje učinkovitiju suradnju učitelja, bolju organizaciju aktivnosti te kvalitetniju podršku učenicima i roditeljima.
Hrvatska nastava u Kanadi danas okuplja 1037 učenika u 45 nastavnih skupina na 15 lokacija, što potvrđuje stabilan interes hrvatskih obitelji za očuvanje jezika, kulture i nacionalnog identiteta.
Jedna od najvažnijih organizacijskih novosti bila je podjela programa na udaljene i bliske centre. U skupinu udaljenih centara uključeni su programi Hamilton-London, Ottawa-Montreal, Edmonton-Calgary te Vancouver-Victoria. Suradnja među nastavnicima u tim sredinama uglavnom se odvija putem virtualnih sastanaka, zajedničkih projekata i redovite razmjene nastavnih materijala.
S druge strane, programi u Oakvilleu, Mississaugi, Torontu, Miltonu i Georgetownu nalaze se u neposrednoj blizini, što omogućuje češće osobne susrete nastavnika, zajedničko planiranje obrazovnih aktivnosti i organizaciju kulturnih događanja za učenike.
Takav model pokazao se iznimno uspješnim jer uvažava posebnosti kanadskog prostora, a istodobno osigurava da svi programi ostanu povezani zajedničkim ciljevima hrvatske nastave.
Poseban naglasak stavljen je na korištenje digitalnih tehnologija. Google Classroom postao je važan alat za razmjenu nastavnih sadržaja i komunikaciju s učenicima, dok je Instagram stranica LearnCroatianCA prerasla u jedinstvenu digitalnu platformu hrvatske nastave u Kanadi.
Objavama fotografija, videozapisa i Instagram Reels sadržaja učenici predstavljaju projekte nastale u nastavi jezika, obilježavanje važnih datuma, školske priredbe i kulturne aktivnosti. U stvaranju sadržaja sudjeluju škole iz Vancouvera, Montreala, Hamiltona i drugih gradova, čime se stvara osjećaj zajedništva među učenicima hrvatskoga podrijetla bez obzira na njihovu međusobnu udaljenost.
Osim razvijanja jezičnih kompetencija, učenici na taj način usvajaju digitalne i prezentacijske vještine te aktivno promiču hrvatski jezik u suvremenom medijskom okruženju.
Jedan od najvažnijih iskoraka tijekom godine bilo je pokretanje aktivnosti za otvaranje novoga osnovnoškolskog programa hrvatskoga jezika u Cambridgeu, u okviru Waterloo District School Boarda. Nakon višemjesečnih sastanaka i priprema osigurana je lokacija u školi Holy Spirit, a započela je i promidžba upisa za učenike od vrtićke dobi do osmoga razreda.
Istodobno je uspostavljena suradnja s novoosnovanim društvom Barrie and Area Hrvati, čiji članovi pokazuju sve veći interes za organiziranje hrvatske nastave za djecu u svojoj zajednici. Ovakve inicijative potvrđuju da potreba za očuvanjem hrvatskog jezika postoji i izvan postojećih nastavnih središta.
Među važnim aktivnostima koordinatorice bio je i radni posjet Montrealu, gdje djeluje Hrvatska škola Kraljice Mira pri Župi sv. Nikole Tavelića. Tijekom susreta s nastavnicima, roditeljima i vodstvom škole razgovaralo se o izazovima i mogućnostima razvoja programa, kao i o primjeni digitalnih nastavnih materijala.
Posjet je pokazao da hrvatska zajednica u Quebecu snažno podupire očuvanje jezika i kulture te da postoji spremnost za nove projekte i suradnju s drugim hrvatskim organizacijama, među kojima se ističe folklorno društvo Kardinal Stepinac.
Brojne aktivnosti tijekom godine pokazale su kako hrvatska nastava uspješno povezuje jezik, kulturu i kreativno izražavanje.
Od 15. do 24. srpnja 2026. godine, oko 50 sudionika iz Ontarija – polaznici hrvatske nastave, njihovi roditelji te članovi Folklornog ansambla „Dubrovnik” iz Londona i St. Thomasa – boravili su u Hrvatskoj u sklopu edukativnog putovanja. Projekt „Domovinska tura” financijski je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske s 10.000 eura, a potporu su pružili i Splitsko-dalmatinska županija te Hrvatska matica iseljenika (Podružnica Split). Prvoga dana sudionike je u Središnjem uredu primila Ana Marija Frković sa svojim timom te im održala prezentaciju o mogućnostima studiranja u RH. Učenici su tijekom boravka posjetili Zagreb, Mariju Bistricu, Osijek, Vukovar, Šibenik, Trogir, Split, tvrđavu Klis i Arheološki muzej u Splitu, čime im je omogućeno učenje o hrvatskoj povijesti i kulturi u autentičnom okruženju.
Uz to, učenici škole St. Bridget pri Župi Kraljice Mira u Norvalu sudjelovali su na međunarodnom likovnom natječaju Matice hrvatske „Moja Hrvatska – u ruhu tradicije”, istražujući hrvatsku narodnu nošnju i tradicijsku baštinu. Ove i mnoge druge aktivnosti održane tijekom godine potvrđuju kako hrvatska nastava na uspješan način isprepliće jezik, kulturu i kreativno izražavanje.
Pet godina rada Koordinacije hrvatske nastave za Kanadu pokazalo je kako su suradnja, digitalna povezanost i snažna podrška zajednice ključni za uspješno očuvanje hrvatskoga jezika među mladim naraštajima. Unatoč geografskim udaljenostima, ograničenom broju nastavnih sati i izazovima rada u višejezičnom okruženju, hrvatska nastava u Kanadi ostvaruje svoje temeljne ciljeve: razvijanje jezičnih kompetencija, njegovanje kulturne baštine i jačanje osjećaja pripadnosti hrvatskom identitetu.
Nova partnerstva, rast broja učenika, otvaranje novih programa i sve veća primjena digitalnih alata potvrđuju da hrvatska nastava u Kanadi ulazi u novo razvojno razdoblje, spremna odgovoriti na potrebe novih generacija Hrvata izvan domovine. Upravo zato Koordinacija ostaje važan most između Hrvatske i njezinih zajednica u Kanadi, povezujući učenike, učitelje i obitelji zajedničkim jezikom, kulturom i vrijednostima.
Koordinacija kontinuirano potiče profesionalni razvoj učitelja. Ove su godine dvije učiteljice iz srednje i osnovne škole u Mississaugi zastupale HNuI Kanade na Međunarodnom stručnom skupu za učitelje hrvatske nastave izvan Republike Hrvatske u Puli.
Istodobno se razvija suradnja s programima hrvatske nastave u Sjedinjenim Američkim Državama redovitom razmjenom nastavnih materijala i primjera dobre prakse. Dodatno, hrvatska nastava u Kanadi predstavljena je studentima Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, na katedri za iseljeništvo putem online predavanja o važnosti i izazovima poučavanja hrvatskoga jezika u iseljeništvu.
Značajni rezultati ostvareni su u očuvanju kontinuiteta srednjoškolskih programa u Ontariju, čiji temelji sežu u 1976. godinu u Torontu. Iako se na srednjoškolskoj razini u tom gradu hrvatski jezik više ne studira, uspješni se programi provode u Miltonu i Mississaugi, gdje je ove školske godine nastavu završilo približno 90 učenika. Polaznici uče hrvatski jezik kao izborni predmet tijekom trogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, a postignute ocjene ulaze u njihov ukupni prosjek za završnu diplomu.
Posebno se istaknuo završni projekt učenika škole St. Joseph Catholic Secondary School u Mississaugi pod naslovom „Hrvatske slikovnice”. Istražujući dječju književnost, učenici su analizirali odabrana djela te kreirali vlastite literarne radove s popratnom likovnom obradom. Projekt je na kreativan i suvremen način integrirao čitanje, pisanje, vizualno izražavanje i istraživački rad, čime je učenicima dodatno približena hrvatska jezična baština.
Prigodom obilježavanja 125. obljetnice Hrvatskog školskog muzeja, ravnateljica Muzeja Anita Zlomislić uručila je zahvalnicu prof. dr. sc. Anti Beženu, članu uredništva Školskih novina te autoru serijala „Prošlost u sadašnjosti“
Iza nas su brojna postignuća: 41 partnerska škola, suradnja s više od deset europskih zemalja, 26 eTwinning projekata, nagrada COMET za projekt "Marko Marulić 500 godina prvotiska"
Ako si razrednica, onda si ujedno za svoje učenike i nastavnica, i mama, i psihologinja, i medicinska sestra, i prijateljica… Teško je ponekad razdijeliti sve te uloge koje razrednik ima u sebi
Zgrada površine 5.345 m² projektirana je prema suvremenim standardima energetske učinkovitosti, održive gradnje i pristupačnosti za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću
Obilježavanje Dana škole još je jednom pokazalo da škola nije samo mjesto učenja, nego i mjesto susreta, stvaranja prijateljstava, očuvanja tradicije i razvoja novih ideja
Ove se godine obilježava velika obljetnica ekološkog obrazovanja u Sloveniji, jer organizacija DOVES slavi 30 godina provedbe programa ekoškole. Od 1996. godine program ekoškola u Sloveniji prerastao je u snažan pokret koji uključuje tisuće učenika i nastavnika povezane u konkretne aktivnosti s održivim razvojem. Od učionica do lokalnih zajednica, program pomaže mladima razvijati znanja, vještine i vrijednosti potrebne za stvaranje održivije budućnosti.
Napredak, časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju, vol. 166., br. 3. – 4., 2026.
Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja
Školu volim opisati kao spoj znanja i ljubavi. S jedne je strane znanje koje se trudimo učenicima približiti i prenijeti na najrazličitije načine. S druge je strane ljubav odnosno škola koju čine profesori koji doista vole svoj posao, vole raditi s tinejdžerima. Konačno, tu su učenici koji vole ići u školu i koji osjete i prepoznaju da je profesorima stalo, da ih motiviraju i stalno guraju prema novim visinama - ravnateljica Maja Breitenfeld
Gornji dom Ujedinjenog Kraljevstva podržao je prijedlog zabrane pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, usvojivši amandman na Vladin zakon o školama s 261 glasom za i 150 protiv. Amandman su poduprli konzervativni, liberalno-demokratski i neovisni članovi Gornjeg doma, uz potporu manjeg broja laburista.
Zasnovan na ideji decentralizacije znanosti u Hrvatskoj, Zavod je započeo s radom 2005. godine, a od tada kontinuirano ispunjava svoju misiju promicanja znanosti i umjetnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini
Manifestacija koja spaja sjećanje na prerano preminulu učiteljicu Melitu Peternel, umjetnost i dječju kreativnost putem likovnog i literarnog izričaja učenika iz cijele Hrvatske i inozemstva