Prema zadnjim službenim podatcima, u školama imamo 3,69 posto nestručno zaposlenih, no kada su u pitanju učitelji fizike riječ je o 10,13 posto, u odnosu na primjerice radno mjesto učitelja kemije, gdje je nestručnog kadra 1,05 ili matematike 3,64. U srednjim je školama nestručno zastupljene nastave iz fizike 3,46 posto, kemije 1,10 posto, a matematike 2,36 posto, tvrde u Ministarstvu

Učitelji su jedino visokoškolsko zanimanje koje je, prema službenoj statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u ovom trenutku među deset najtraženijih zanimanja: ukucate li u tražilicu burze rada pojam „učitelj” dobit ćete prikaz potražnje za ovo zanimanje u ravno 646 oglasa osnovnih škola, dok se srednjoškolske nastavnike traži u 469 oglasa. Riječ o doista starom i jednom od najvećih problema za organizaciju rada škola. „Ravnatelji slave kad nađu bilo koga motiviranog za bilo koje radno mjesto. Godinama tražimo barem nekakav poticaj za one zaposlenike koji više rade i trude se, ali ništa” – izjavila je još prije pet godina Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, da bi sada u školama došli do situacije da ravnatelji otvoreno priznaju – „međusobno si krademo kadrove” (ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, Novi list, 4. rujna).

Samo u prvih osam mjeseci ove godine tražilo se više od stotinu nastavnika fizike na burzi rada, a u nedostatku stručnog kadra ravnatelji se, kažu, spašavaju umirovljenim nastavničkim kadrom. S druge strane, mjera Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kojom se sa 600 eura mjesečne stipendije privlače na upis studenti nastavničkih smjerova matematike, fizike, biologije, kemije i informatike, očekivano daje spore rezultate, a ideja jest da se diplomirani kadar zapošljava u školama onoliki broj godina koliko su primali stipendiju. Ministar Radovan Fuchs ovom problemu pristupa s pozicije tješitelja, pa kaže kako deficit nastavnog kadra nije problem samo Hrvatske, već Europe i svijeta. Istina, ali...

Na nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu u ljetnom se roku nije upisao nijedan student, pokazuju podatci Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Upisna kvota bila je 22, prijavljenih je bilo 28, no nitko nije upisan jer na temelju rezultata državne mature nitko nije zadovoljio upisne kriterije. Rezultati anketa koje je proveo taj fakultet pokazuju kako svega 20-30 posto njihovih studenata ima želju raditi u školi, dok bi se ostatak okrenuo privatnom sektoru. Dekan PMF-a Mirko Planinić podsjeća kako postoje zemlje gdje su učitelji i dalje cijenjeni i sjajno plaćeni (Finska, Švedska, Cipar), zbog čega nemaju problem privlačenja mladih u sustav obrazovanja, a jedan je od onih koji smatra kako bi nastavnici STEM predmeta trebali biti više plaćeni od svojih kolega u školi, recimo od učitelja razredne nastave. „Dajte im (STEM-ovcima, op.a.) veću plaću, ili manju normu, ili povoljan stambeni kredit, dajte im nešto”, zavapio je u jednom od zadnjih javnih nastupa Planinić. Je li u pravu i slažu li se s time u školama?

Ferovci ne žele raditi u školi

U I. tehničkoj školi Tesla postoji potreba za zapošljavanjem nekoliko nastavnika elektroničke skupine predmeta. I tako već nekoliko godina. Situacija je teška i s nastavnicima računalstva, matematike i fizike. Srećom, u pomoć im uskaču njihovi umirovljenici, zbog čega ravnatelj Vladimir Krstić bez trunke cinizma kaže: „Hvala im na tome – bez njihove pomoći teško bismo realizirali nastavni plan i program.”

Ove godine, naime, jedino nisu imali problema s pronalaženjem nastavnika za strojarsku skupinu predmeta. Zašto se inženjeri ne zapošljavaju u školama? Krstić smatra da glavni razlog nije samo plaća već je to i odnos sustava i zajednice prema nastavniku. Riječju ‒ nepovjerenje u nastavnike.

‒ Katkad mi se čini da su nastavnici postali vreće za nabijanje. Po toj vreći prvo udaraju roditelji, a ako nastavnik to preživi, tu je prosvjetna inspekcija da ga dotuče. Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugim nastavnicima da ne ulaze u školski sustav ‒ otvoreno govori Vladimir Krstić.

Smatra da je problem i uravnilovka u plaćama nastavnika i iznosi sličnu tezu kao i dekan PMF-a. Zašto, pita se, ne bismo zapošljavanje profila nastavnika kojih na tržištu nedostaje stimulirali većom plaćom: plaća vjeroučitelja, nastavnika etike, tjelesne i zdravstvene kulture, hrvatskog jezika, društvene grupe predmeta jednaka je plaći nastavnika kojih nedostaje na tržištu kao što su nastavnici matematike, fizike i kemije i nastavnici koji predaju strukovne predmete. Rezon je jasan ‒ ako neka roba ili usluga nedostaje na tržištu, cijena te robe ili usluge skače u nebo. Zanimljivo je kako ovo tržišno pravilo ne vrijedi za usluge koje pružaju nastavnici profila kojih gotovo pa da nema na tržištu.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih krenulo je sa STEM stipendijama ne bi li potaknulo mlade da upisuju nastavničke smjerove. Rezultat?

‒ Unatoč stipendijama od čak 600 eura mjesečno, interes za nastavničke smjerove u STEM područjima nije porastao. Čini se da studenti poručuju da tih 600 eura mjesečno nije vrijedno 35 godina rada u školskom sustavu kakav je on trenutačno. Ne zaboravimo da su studenti ne tako davno bili učenici i da oni jako dobro znaju kako je to biti nastavnik pa jednostavno taj užitak sami sebi ne žele priuštiti. Sve je teže pronaći nastavnike iz STEM područja i strukovnih predmeta. Da bi se trend obrnuo, bit će potrebno puno pameti, hrabrosti i podrške. Tako nešto nažalost nije na vidiku ‒ zaključuje Vladimir Krstić, ravnatelj I. tehničke škole Tesla.

Što se čekalo?

Prema podatcima koje dobivamo od Ministarstva, u akademskoj godini 2024./2025. ukupno je dodijeljena 1501 stipendija, od čega 503 nastavničke STEM stipendije te 998 stipendija za ostale STEM studije. U javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja ili srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, trenutačno je zaposleno 180 nastavnika koji su primali nastavničku STEM stipendiju. Pritom u MZOM-u napominju kako je na raspolaganju 37 studenta koji su diplomirali, a kojima još nije istekla obveza zapošljavanja u roku tri mjeseca. Utješno? Podsjetimo da je godinu ranije u školama evidentirano 79 zapošljavanja STEM stipendista. U nedostatku stručnog kadra, ravnatelji škola već godinama upošljavaju nestručan. Iako se u razgovorima s ravnateljima stječe dojam da je nestručnog kadra u školama sve više, u Ministarstvu tvrde kako trenutačno imamo 3,69 posto nestručno zaposlenih u školama. Međutim, kada su u pitanju učitelji fizike riječ je o 10,13 posto, u odnosu na primjerice radno mjesto učitelja kemije gdje je nestručnog kadra 1,05 ili matematike 3,64. U srednjim školama, pokazuje tablica koju nam je dostavilo Ministarstvo, nestručno zastupljene nastave iz fizike je 3,46 posto, kemije 1,10 posto, a matematike 2,36 posto. Istodobno, prema podatcima Ministarstva iz srpnja ove godine, u srednjim je školama na radnom mjestu nastavnika radilo 120 osoba sa 66 i više godina, a u osnovnim školama njih 109.

Nikola Dmitrović, ravnatelj XV. gimnazije u Zagrebu, opisuje situaciju na vlastitom primjeru: ‒ Ovo smo ljeto trebali tri nastavnika fizike, dva zbog odlaska u mirovinu i jednog zbog duljeg bolovanja. Osim ovo troje fizičara, XV. gimnazija ima još pet stalno zaposlenih nastavnika fizike. Uz to, bilo je potrebno pronaći nastavnika kemije jer je kolega otišao u mirovinu. Kako smo željeli pronaći najbolje kandidate za našu školu, proces potrage bio je relativno dug i zahtjevan. Ali, u konačnici je to ispala uspješna potraga jer smo pokrili sve pozicije i zadovoljni smo izborima koje smo napravili.

Jasno mu je kako broj STEM nastavnika na tržištu nije veliki jer osim rada u obrazovanju, postoje mnogi drugi poslovi i poslovni izazovi koji privlače mlade ljude.

‒ Osobno bih volio da se puno više mladih odluči na rad u školi. Mjera sa STEM stipendijama pokazuje svoje rezultate, a MIOC je već iskoristio nekoliko takvih prilika. Veći je problem pronalazak nastavnika za kraće zamjene i za poslove koji nisu na puno radno vrijeme. Tu je definitivno puno manji interes i znatiželja za prihvaćanjem posla ‒ kaže Dmitrović.

Bilo da je riječ o osnovnim ili srednjim školama, agonija ravnatelja s pronalaskom kadra kojim bi ekipirali zbornice iz godine u godinu sve je veća. Nekada su bolje prolazile škole u sveučilišnim gradovima, no u posljednje vrijeme to nije nikakvo jamstvo zbog malog broja upisanih studenta u nastavničke STEM studije. O njihovu je deficitu prije nekoliko godina napisan stručni rad (Deficitarnost nastavnika u STEM-u – utjecaj na budućnost obrazovanja,

Ivanka Matešić, Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin; Ivana Brozović, Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin). Prema podatcima iz navedenog rada, 2020. u hrvatskim je školama bilo traženo ukupno 1007 matematičara, 1195 informatičara, 424 fizičara, 347 biologa i 207 kemičara. Godine 2021. podatci koji se odnose na matematiku i fiziku dodatno rastu (nedostaje 1055 matematičara i 485 fizičara), a za ostala područja nedostatak kadra i dalje se mjeri u troznamenkastim brojevima (nedostaje 886 informatičara, 171 kemičar i 302 biologa). Samo u prvih devet mjeseci 2022. godine nedostajala su ukupno 522 matematičara, 411 informatičara, 296 fizičara, 193 biologa i 105 kemičara.

„Vidljivo je da se u akademskoj godini 2021./2022. na sveučilištima u Hrvatskoj školovalo 220 studenata za nastavnike matematike (smjerovi matematika, matematika – informatika, matematika – fizika), 247 studenata za nastavnike informatike (smjerovi informatika, matematika – informatika, fizika – informatika, (poli)tehnika – informatika), 205 studenata za nastavnike fizike (smjerovi fizika, matematika – fizika, fizika – informatika, fizika – kemija, fizika – tehnika), 228 studenata za nastavnike kemije (smjerovi kemija, kemija – fizika, kemija – biologija) te 190 studenata za nastavnike biologije (smjerovi biologija, kemija – biologija)”, navedeno je u stručnom radu. Postavlja se pitanje, što se čekalo?

I zamjene postaju problem

Ivica Radošević, ravnatelj OŠ Jure Turića u Gospiću, kaže kako su prošle školske godine imali možda nekoliko radnih dana u kojima su svi učitelji bili na broju, da nitko nije izostao radi bolesti ili nekog drugog razloga.

‒ Za razliku od vremena pandemije korone kad nam je u jednom trenutku izvan stroja bilo desetak učitelja, ali i tada smo se nekako snalazili. U svojevrsnoj smo prednosti bili nekada zato što u Gospiću postoji Odjel za nastavničke studije koji je sastavnica Sveučilišta u Zadru pa se i odatle crpilo kadrove koji mogu raditi u školi, međutim u posljednje vrijeme na tim studijima ima i manje od deset studenata po godini ‒ kaže ravnatelj, uz dodatak kako se unatoč takvim negativnim trendovima još može pohvaliti da ima sva četiri stručna učitelja matematike, pet učitelja informatike, no trenutačno su im nestručno pokriveni fizika i glazbena kultura, koje predaju učitelji razredne nastave. U sklopu škole djeluje i osnovna glazbena škola za koju također s vremena na vrijeme nedostaje poneki nastavnik, jer nastavnici često dolaze i odlaze kad im se pruži bolja prilika, a budući da škola ima pet instrumenata, teško je sve njih stručno pokriti.

‒ Najviše nam problema u matičnoj školi stvaraju zamjene jer je puno učitelja i uvijek je netko na bolovanju ili na rodiljnom dopustu. Još se nekako snalazimo, ali sve je veći problem dobiti učitelje za rad u školi. Fizika nam zadaje glavobolju jer je prije šest godina učitelj otišao u mirovinu i od tada imamo privremena rješenja na po pet mjeseci. Sve je manje zainteresiranih profesora, gotovo se nitko ne javlja na natječaj, a vidimo da i na nastavničkom smjeru na studiju fizike gotovo da nema upisanih kandidata, bez obzira na STEM stipendije koje u posljednje dvije godine daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kako bi potaknulo mlade da upišu studij iz tog područja. Potrebe za nastavnicima fizike su goleme, a kad mladi završe studij uglavnom odu na bolje plaćene poslove i rijetki završe u obrazovnom sustavu pa to postaje dugoročni problem u cijeloj Hrvatskoj ‒ potvrđuje ravnatelj, sretan da u školi s više od 800 učenika imaju pet stručnih suradnika, čime je ekipirana stručno-razvojna službu pa imaju pedagoga, psihologa, socijalnog pedagoga, logopeda.

‒ I mi smo doista dobri kad je riječ o stručnoj pokrivenosti nastave, međutim na području Ličko-senjske županije gotovo polovina škola ima problem s nestručno pokrivenom nastavom matematike. S fizikom je stanje čak i lošije, ali to je tako jer su škole s manje od stotinu učenika, satnica je mala i kadrovi se teško odlučuju zaposliti u takvim uvjetima ‒ kaže ravnatelj Radošević.

Nedostaju učiteljice razredne nastave

Ivan Štefanić ravnatelj je Osnovne škole „Vladimir Nazor” iz Pazina, velike škole koja osim matične ima još šest područnih osmogodišnjih škola. Dakle, problem s kadrovima uvijek je prisutan.

‒ U posljednje je vrijeme problem postala razredna nastava, budući da sve više škola otvara razredne odjele u produženom boravku, jer roditelji to zahtijevaju, tako da nam nedostaje i učiteljica razredne nastave. U Puli je Učiteljski studij, mladi studiraju, ali rad u školi više nije atraktivan pa vrlo često nismo u prilici birati između kandidata koji se jave na natječaj nego smo prisiljeni uzeti jedinoga koji je zainteresiran. Katkad je takvo rješenje lošije i od nestručne zamjene, ali jednostavno nismo u prilici birati i selekcionirati jer se na natječaj javi samo jedan kandidat ‒ opisuje.

Standardno je, dodaje, problem s matematikom, trenutačno s biologijom za koju je natječaj otvoren jer nepuno je radno vrijeme i nakon godinu dana učitelj biologije ode, pa škola nanovo traži rješenje. No, ravnatelj napominje ‒ da ne ispadne da imamo problema samo sa zapošljavanjem učitelja, moram reći da je jednak problem zaposliti spremačicu ili kuharicu.

‒ Nažalost, plaće i opseg posla kao i opterećenje nisu atraktivni mladim ljudima i sve ih se manje odlučuje za učiteljski poziv. Osim toga, imamo pri zapošljavanju A i B kategoriju, pa prednosti na temelju tih kategorizacija. Baš smo imali dvije kolegice koje su u B kategoriji, sjajno su radile na zamjenama u školi, položile i dodatne pedagoško-psihološke-didaktičko-metodičke kompetencije, ali su otišle iz obrazovnog sustava jer su stalno na zamjenama, a pred njima uvijek netko s diplomom nastavničkog fakulteta ima prednost. A ne mora biti ni približno kvalitetan i stručan ‒ opisuje Štefanić i dodaje:

‒ Ipak, ne mogu se žaliti jer imamo stručnu pokrivenost nastave, no činjenica jest da je preteško naći djelatnika ako ga doista trebamo. Nedavno smo dobili učiteljicu matematike kojoj smo ponudili i školski stan. I to je velika stvar, jer se uz trajni posao rješava i stambeni problem koji je ne manje važan za svakog djelatnika. I to su ograničenja koja mlade sve više odbijaju od nastavničkih studija, a i od zapošljavanja u školama ‒ zaključuje ravnatelj, kojemu je olakotna okolnost da osim matične imaju i šest osmogodišnjih područnih škola pa mnogi učitelji rade na dvije ili tri škole i tako ostvaruju punu satnicu i punu plaću. Jest da su učitelji putnici, ali Istra je dobro cestovno povezana pa ni to, smatra, nije prevelik problem.

Kandidati sve više biraju

Đuro Baloević, ravnatelj Osnovne škole „Vjekoslav Parać” u Solinu, uočava kako je sve veći problem pronaći učitelje fizike i matematike za stalni radni odnos. U manjim je mjestima sve izraženiji nedostatak učiteljica razredne nastave pogotovo kada treba osigurati zamjenu, ne samo za razrednu nastavu, nego za gotovo sve predmete.

‒ Nije dobro. Razumijem ljude jer oni i dalje biraju, pitaju je li dulja ili kraća zamjena i sve se više okreću zakonima tržišta odnosno ponude i potražnje. STEM stipendije će pomoći u saniranju nestašice, ali to će rezultate dati tek za tri ili četiri godine, međutim mi na području Splitsko-dalmatinske županije imamo veliki problem s nedostatkom kadrova za STEM područje već godinama, a tako je u cijeloj Hrvatskoj. I kad pogledamo koliko se kandidata upisuje na nastavničke smjerove u STEM području, možemo samo zaključiti da nam se ne piše dobro. A bojim se da će za godinu ili dvije cijela jedna generacija učiteljica razredne nastave otići u mirovinu i nastat će veliki problemi. Problem je i nedostatak stručnih suradnika u osnovnim školama. Logopeda nigdje, socijalnih pedagoga nigdje, psihologa ima svaka treća škola, a pedagoge se može naći jer u postoje studiji u Splitu i Zadru pa je broj diplomiranih nešto veći, ali ostale je profile jako teško pronaći na tržištu rada ‒ govori Baloević.

Damir Burić, ravnatelj Osnovne škole Vladimira Nazora iz Vinkovaca, situaciju rezimira na sljedeći način:

‒ Vidimo svi da u Hrvatskoj nedostaje nastavnika matematike, fizike, kemije, biologije i informatike, takva je situacija i u našoj školi. Imamo sreću da možemo naći djelatnike za hrvatski jezik, povijest i razrednu nastavu. Nedavno smo u školi trebali zamjenu za engleski jezik na kraće razdoblje i nekoliko je kolegica odbilo prihvatiti posao na tako kratko razdoblje. Prije dvadeset i više godina prihvaćali smo sve ponude za rad, ali nove generacije jako su se promijenile. Njih to ne zanima, ne isplati im se, ne da im se. Dogodilo nam se da su nam tri profesorice engleskog istovremeno opravdano odsutne. I javili su se kandidati za zamjenu, ali nitko ne bi odmah počeo raditi, pa ne bi u dvije smjene, pa ne znam što sve ne navode kao razlog da ne uđu u razred.

Kad neki predmet ne može pokriti predmetnim nastavnikom zbog toga što se nitko ne javi na natječaj, u školi u pravilu angažiraju učiteljice razredne nastave s pojačanim predmetom i na taj način uspijevaju postići stručnu pokrivenost nastave.

- Imamo sreću zbog toga što svi iz okolnih mjesta žele raditi u Vinkovcima pa nam se na natječaje javljaju i oni koji već negdje rade, ali im je zanimljivo raditi u gradskoj školi.

Stvaram u školi i svojevrstan registar učitelja koji su se javili na natječaj, a nisu dobili posao, pa i one koji su školi poslali otvorenu ponudu i mimo natječaja, ali ih imam na umu kad nam zatreba neka kratka ili duža zamjena. Mi ravnatelji u stalnom smo kontaktu, razmjenjujemo informacije o raspoloživim kadrovima, a i o onima koji nam trebaju pa mogu reći da se na području županije Vukovarsko-srijemske može naći povjesničara, učitelja hrvatskog jezika, razredne nastave ‒ govori Burić.

Koliko još novih mjera!?

Na učiteljskim fakultetima svjesni su, dakako, problema, no ni oni nemaju čarobne štapiće. Dekanica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Blaženka Filipan Žignić, problem je svela na jednostavnu rečenicu (HRT, 19. rujna): „Prošle je godine uvelike povećana plaća učitelja, no ako imate istovremeno radna mjesta gdje je ta plaća još viša, tada to mladi danas promatraju drukčijim očima nego što se to prije radilo.”

Predsjednica Srednjoškolskog sindikata Znanje Nada Lovrić istaknula je pak u nedavnoj izjavi prenesenoj na stranicama sindikata (SBTV, 23. rujna) kako uistinu zabrinjava odustajanje ljudi koji su stručni od rada u sustavu. „Tu bi Ministarstvo trebalo povesti brigu o tome da taj rad u razredima u školama bude što bolje vrednovan kako bi našim učenicima posljedično bilo bolje, zatim svim zaposlenicima i gospodarstvu Republike Hrvatske, a naravno bit će bolje i nastavnicima. Posao nastavnika postaje posao koji je sve manje privlačan. Sindikati će vam uvijek reći da su nedovoljno rasle plaće, ali to je činjenica, jer postoje radna mjesta gdje se taj novac može puno lakše zaraditi; mi imamo sve složeniji sustav i sve je veći pritisak roditelja. Mislimo li imati kvalitetno obrazovanje, onda moramo imati kvalitetne nastavnike kao nositelje tog obrazovanja. Dodatan je problem manjak pomoćnika u nastavi i edukacijskih rehabilitatora, dakle stručnjaka upravo za rad s djecom s teškoćama, kojih se na visokim učilištima ne školuje dovoljno. Na tu kategoriju zaposlenika svakako bi trebalo obratiti dodatnu pozornost”, izjavila je Lovrić, koja je još prije nekoliko godina sumirala kako privlačnost nastavničke profesije nije nestala odjednom, nego se narušavala godinama, i to stereotipima o tri mjeseca praznika, tri-četiri sata rada dnevno, besplatnih putovanja s učenicima (eh!).

Iako podatci pokazuju kako problem deficitarnog kadra u školama ne će biti moguće riješiti s dvjema uspostavljenim mjerama (stipendiranje STEM-ovaca i upošljavanje umirovljenih nastavnika), u Ministarstvu navode kako su stipendije od 600 eura vrlo izdašne. Zasad u rukavicama spominju kako su u dogovorima s dekanima fakulteta oko nove mjere vezane za učiteljske fakultete, a na upit o kakvoj je mjeri konkretno riječ, ministar Fuchs još ne otkriva. „Budite bez brige, vodimo razgovore, no ne možemo reći unaprijed jer ćemo dobiti – kad će, kad će...” Možda sad i odmah? Ne jedna, nego dvije, tri, deset novih mjera.

Manjak učitelja i nastavnika