OGLAS
Novo izvješće mreže Eurydice pod naslovom „Digitalno obrazovanje u školama u Europi 2026. godine: Smanjivanje razlika u pristupu, poučavanju i učenju” istražuje kako europski obrazovni sustavi podupiru digitalno obrazovanje odnosno kako primjenjuju digitalnu tehnologiju u nastavnom procesu te analizira spremnost obrazovnih sustava, nastavnika i učenika za digitalno doba
Poseban izazov predstavlja primjena umjetne inteligencije u nastavi. Kvalitetno stručno usavršavanje, odgovarajuća oprema i dostupna podrška ključni su za uspješnu integraciju digitalnih tehnologija
Mreža Eurydice objavila je izvješće „Digitalno obrazovanje u školama u Europi 2026. godine: Smanjivanje razlika u pristupu, poučavanju i učenju”. Izvješće daje pregled primjene digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, u europskim osnovnim i srednjim školama te analizira spremnost obrazovnih sustava, nastavnika i učenika za digitalno doba. Temelji se na podacima iz 38 obrazovnih sustava mreže Eurydice i 24 sustava uključenih u istraživanje ICILS 2023. i donosi pregled razvoja digitalnog obrazovanja, mogućnosti učenika za stjecanje digitalnih kompetencija i spremnosti nastavnika za korištenje novih tehnologija.
1. Većina obrazovnih sustava ima strateške okvire za digitalno obrazovanje, ali provedba nije ujednačena
Europske zemlje uglavnom su uspostavile politike koje podupiru internetsku povezanost, digitalnu opremu, softverska okruženja i tehničku podršku. Međutim, među školama i državama postoje značajne razlike u kvaliteti infrastrukture, dostupnosti tehničke pomoći, naprednih digitalnih alata i integraciji umjetne inteligencije.
2. Škole sve više planiraju digitalnu transformaciju, no vrednovanje zaostaje
Mnogi obrazovni sustavi podupiru škole u izradi planova digitalnog razvoja. Istodobno, digitalno obrazovanje još uvijek nije sustavno uključeno u procese unutarnjeg i vanjskog osiguravanja kvalitete, što pokazuje da razvoj politika napreduje brže od sustavnog praćenja njihove provedbe.
3. Digitalne kompetencije postaju temeljna vještina
U većini europskih zemalja digitalne kompetencije uključene su u nacionalne kurikulume na nižoj srednjoškolskoj razini. Najčešće se razvijaju međupredmetnim pristupom, odnosno integriranjem digitalnih sadržaja u različite nastavne predmete. Dodatno, oko tri četvrtine obrazovnih sustava nudi i poseban predmet usmjeren na razvoj digitalnih vještina, koji je u većini tih sustava obvezan za učenike.
4. Standardizirano vrednovanje digitalnih kompetencija još je rijetko
Iako je procjena digitalnih vještina važna, nacionalni i standardizirani testovi za vrednovanje digitalnih kompetencija učenika nisu široko rasprostranjeni. Zbog toga je teško uspoređivati postignuća učenika među državama i obrazovnim sustavima.
5. Socioekonomski status snažno utječe na razvoj digitalnih kompetencija
Učenici iz nepovoljnijih socioekonomskih sredina često imaju slabiji pristup internetu i digitalnim uređajima izvan škole, što može ograničiti razvoj njihovih digitalnih vještina. Kako bi smanjile te razlike, mnoge europske zemlje provode mjere potpore poput osiguravanja internetske povezanosti u kućanstvima, posudbe uređaja i financijske pomoći.
6. Nastavnicima je potrebna dodatna podrška za učinkovitu primjenu digitalnih tehnologija
Digitalne kompetencije sve su češće uključene u početno obrazovanje nastavnika i programe stručnog usavršavanja. Ipak, i dalje postoje nedostaci u područjima kao što su personalizirano učenje, vizualno programiranje, upravljanje izazovima digitalne komunikacije među učenicima te razvoj kritičkog vrednovanja informacija dostupnih na internetu. Poseban izazov predstavlja primjena umjetne inteligencije u nastavi. Kvalitetno stručno usavršavanje, odgovarajuća oprema i dostupna podrška ključni su za uspješnu integraciju digitalnih tehnologija.
7. Politike za umjetnu inteligenciju razvijaju se brže od njihove provedbe
Gotovo dvije trećine obrazovnih sustava razvilo je strategije, smjernice ili političke okvire za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju. Oni obuhvaćaju pedagošku primjenu, etička pitanja, zaštitu podataka i podršku nastavnicima. Međutim, pristup naprednim AI alatima i dalje je neujednačen među školama, što pokazuje da provedba još uvijek zaostaje za razvojem politika.
Izvješće pruža sveobuhvatan pregled stanja digitalnog obrazovanja u Europi te donosi važne uvide i preporuke za obrazovne djelatnike, donositelje odluka i sve koji sudjeluju u oblikovanju budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu. Više informacija i cjeloviti izvještaj dostupni su na mrežnoj stranici Eurydice.hr.