Osnovne vještine: čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost

Izvješće se bavi izazovom slabijeg uspjeha učenika u osnovnim vještinama. Čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost ključne su za cjeloživotno učenje, zapošljivost i aktivno građanstvo. Ipak, sve više učenika završava osnovno obrazovanje bez postizanja očekivanih rezultata u tim ključnim područjima.

Analiza obuhvaća 37 obrazovnih sustava i pokazuje da su mnoge zemlje od 2020. godine uvele ili revidirale strategije za poboljšanje osnovnih vještina. Mjere uključuju:

• povećanje broja sati i fleksibilnosti nastave

• kurikularne reforme s fokusom na osnovne vještine i STEM

• dijagnostičko vrednovanje i dodatnu podršku učenicima

• profesionalni razvoj učitelja i podršku roditeljima.

Kako bi odgovorila na ove izazove, Europska komisija u okviru inicijative Unija vještina naglašava važnost osnovnih vještina u obrazovanju. Akcijski plan za osnovne vještine predviđa konkretne mjere za poboljšanje rezultata učenja, jačanje kvalitete poučavanja i smanjenje nejednakosti, dok Strateški plan za obrazovanje u području STEM-a potiče izvrsnost i motivaciju učenika od najranije dobi.

Izvješće donosi pregled politika kojima europski obrazovni sustavi nastoje unaprijediti čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. Naglasak je na inovativnim pristupima učenju, inkluziji i personaliziranoj podršci kako bi do 2030. godine udio učenika s niskim postignućima bio manji od 15 posto, a onih s visokim postignućima najmanje 15 posto. Novi program Basic Skills Support Scheme, od 2026. godine, pružit će okvir za učinkovite mjere i suradnju među državama članicama u jačanju temeljnih vještina i kvalitete obrazovanja u Europi. 

Poduzetništvo kao ključna kompetencija

Poduzetništvo je jedna od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje definirana na europskoj razini. Ova kompetencija osposobljava mlade za uspješno snalaženje u novonastalim situacijama, potiče inovativnost i razvija vještine za rješavanje gospodarskih izazova.

Izvješće obuhvaća 36 europskih zemalja i daje uvid u načine na koje se poduzetništvo integrira u školske kurikulume, kako se organiziraju praktične aktivnosti za učenike te na koji se način osposobljavaju nastavnici i ravnatelji.

Većina obrazovnih sustava uključuje poduzetničko obrazovanje u kurikulume, uglavnom putem međupredmetnog pristupa ili predmetno orijentiranog pristupa. Oko tri četvrtine analiziranih obrazovnih sustava provodi međupredmetni pristup, koji se primjenjuje od osnovne škole do završnih srednje škole. Predmetno orijentirani pristup posebno je prisutan na višim razinama obrazovanja, gdje se poduzetništvo uči u specijaliziranim predmetima ili predmetima s naglaskom na poslovanje. 

Analiza šest ključnih poduzetničkih sposobnosti prema okviru EntreComp pokazuje različitu zastupljenost ovih kompetencija u kurikulumu. Financijska i ekonomska pismenost prisutna je na svim razinama obrazovanja, dok su sposobnosti temeljene na mašti i proaktivnosti, poput vizije i prepoznavanja prilika, znatno slabije zastupljene, osobito u osnovnoj školi. Ova neravnoteža sugerira da se poduzetničko obrazovanje u školama često ograničava na ekonomsko i poslovno orijentiranu perspektivu, dok se širi koncepti koji uključuju viziju, proaktivnost i inovativnost rijetko integriraju na nižim obrazovnim razinama. 

Praktična poduzetnička iskustva ključna su za razvoj poduzetničkih sposobnosti jer učenici uče primjenjivati teorijske koncepte u stvarnom svijetu uz podršku vanjskih partnera. Većina sustava nudi takva iskustva kao dio kurikuluma ili putem izvannastavnih aktivnosti, osobito u srednjoj školi. Međutim, ove aktivnosti rijetko su obvezne, što znači da svi učenici nemaju jednaku priliku za praktično učenje.

Nadalje, izvješće navodi da su obrazovni sustavi unaprijedili propise i programe koji ravnateljima i nastavnicima omogućuju osposobljavanje u području poduzetničkog obrazovanja. Međutim, sustavna obuka učitelja i ravnatelja još nije standard u svim zemljama. Eksplicitne reference na poduzetničko obrazovanje u okvirima kompetencija nastavnika iznimno su rijetke. Samo tri analizirana obrazovna sustava (Estonija, Poljska i Norveška) uključuju takve reference u okvirima koji vrijede za sve nastavnike, dok Austrija ima poseban okvir kompetencija za nastavnike poduzetničkog obrazovanja. Okviri se razlikuju po duljini, vrsti dokumenta i fokusu, što otežava usporedbe i analize.

Treninzi i programi usmjereni na poduzetničko obrazovanje za ravnatelje slabo su zastupljeni. Većina programa za školsku administraciju fokusira se na opće vještine vođenja i komunikacije, što poboljšava rad škole, ali ne pridonosi izravno razvoju poduzetničkog obrazovanja. 

Ovo izvješće mreže Eurydice potvrđuje da poduzetničke kompetencije trebaju biti shvaćene kao životne vještine, a ne samo kao priprema za vođenje poslovanja. Njihova široka primjena u kurikulumima omogućuje učenicima razvijanje proaktivnosti, kreativnosti, otpornosti i sposobnosti za rješavanje problema, što su ključne kompetencije za uspjeh u 21. stoljeću.

Za cjeloviti uvid u nalaze i analize pozivamo čitatelje da istraže izvješća na mrežnoj stranici eurydice.hr i https:// eurydice.eacea.ec.europa.eu/publications, gdje su dostupni svi relevantni podaci i preporuke za unapređenje obrazovnih politika u Europi. 

O mreži Eurydice

Nacionalna jedinica za Eurydice djeluje u Agenciji za mobilnost i programe EU kao dio programa Erasmus+. Bavi se prikupljanjem, analizom i provjerom informacija o obrazovanju za informativna i analitička izdanja mreže Eurydice. Glavna je zadaća mreže Eurydice pružati podršku europskoj suradnji u području obrazovanja utemeljenoj na prikupljenim podacima.