Ovaj eksperiment ne traje ni godinu dana, nisu napravljene nikakve analize, istraživanja, nemamo povratne informacije ni učitelja, ni roditelja, ni djece. Kako onda možemo s reformom ići u sve škole iduće jeseni? To se ne bi smjelo dogoditi, cijelu priču treba odgoditi, odnosno eksperimentalnu fazu produljiti barem za godinu dana, upozorava Desiree Pečaver, ravnateljica OŠ Zvonka Cara iz Crikvenice...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 37 / 27.11.2018

Evaluacijom je obuhvaćeno 4150 odgovora učenika, 848 nastavnika te 143 ravnatelja i stručnih suradnika, a izvješće je podijeljeno u osam poglavlja

Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…

Ne šalju djecu u školu? Može, nema ispričnica, slijedi prijava socijali
Uoči izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama ravnatelji s dugogodišnjim iskustvom iznose svoje prijedloge. Jedan je od njih – nema roditeljskih ispričnica na dan polaganja ispita. Drugi je: u slučaju bojkota nastave nema ispričnica, ali slijedi prijava uredu za socijalni rad. Treći: vraćanje društveno korisnog rada

Dugogodišnju predsjednicu Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzanu Hitrec (četiri mandata po četiri godine), nakon izbora koje je u tjednu za nama u Poreču provela Skupština Udruge, naslijedio je ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek, Antun Kovačić. S novim predsjednikom, diplomiranim inženjerom elektrotehnike koji je na čelu osječke strukovne škole 11 godina, razgovarali smo dan nakon izbora.

Dva sastanka mobilnih timova nisu dovoljna i nastavnici su zbunjeni jer je premalo edukacije i u glavi im je zbrka. Ne samo da ne razumiju terminologiju koja se spominje u novom standardu kvalifikacija i kurikulumima, poput bodova umjesto nastavnih sati, pa škole koje nisu sudjelovale u tome imaju velikih problema, a njihovi ravnatelji ne znaju odakle krenuti, već je kadru u školama „milijarda upitnika nad glavama” nakon pitanja na koje im nitko nije znao dati odgovor

U hrvatskom školstvu bez HUROŠ-a i UHSR-a više se ništa ne radi, a taj smo put trasirali u proteklih trideset godina i postigli da nas svi uvažavaju i uključuju u sve rasprave, projekte, u stvaranje dokumenta kojima se regulira naša djelatnost. U svim su tim aktivnostima i naša nastojanja za što kvalitetniju svaku odluku, svaku rečenicu, odredbu u pravilniku. I na takvom odnosu prema radu nastojat ćemo ustrajati i u godinama koje su pred nama

Na inzistiranje sindikata koji su sudjelovali u Radnoj skupini povećan je postotak zaposlenika koji mogu biti ocijenjeni ocjenom izvrstan na 5 posto te se i dalje inzistira na tome da se taj postotak poveća barem na 8 do10 posto, a postotak zaposlenika koji mogu biti ocijenjeni ocjenom naročito uspješan utvrđen je na 15 posto


Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa