Često se čuju različiti komentari o kvaliteti rada pojedinih škola.
Dok
jedni za neku školu tvrde da odlično radi, drugi imaju mnogo zamjerki.
Pitanjem procjene kvalitete rada škole bave se različite institucije i
pojedinci. Pri tome se rukovode različitim kriterijima koji ovise o
pojedinačnom poimanju kvalitete i pozicije, odnosno uloge u sustavu.
Važno je znati što se podrazumijeva pod pojmom kvalitete rada. Za nekoga
su najvažnije ocjene koje učenici dobivaju, opremljenost škole, odnos
nastavnika i učenika, dok drugi vrednuju uređenje školskog prostora i
sigurnost...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 40 / 14.12. 2010.

Rad za opće dobro u školama je postojao i prije, ali su roditelji morali dati suglasnost da se izrekne kao pedagoška mjera. Izmijenjenim pravilnikom iz 2024. godine roditelji se obavještavaju, ali njihov pristanak nije potreban i više ništa ne mogu odbiti. Ako ne žele sudjelovati škola ih može prekršajno prijaviti

Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?

Budite oprezni čak i ako poruka dolazi od vašeg prijatelja. Možda je netko neovlašteno preuzeo kontrolu nad njegovim računom i koristi ga za zlonamjerne radnje

Uvođenjem koncepta „analognih otoka zabave“, projekt „Inventura“ nudi učenicima konkretnu alternativu digitalnom svijetu pod sloganom „Odloži mobitel, uključi mozak“

U Osnovnoj školi „Vladimir Nazor” u Dugoj Resi odvija se edukativna suradnja s udrugom za osobe s teškoćama u razvoju. Projektima i aktivnostima koje se pritom provode promiču se vrijednosti inkluzije, tolerancije i uvažavanja

Svaka rasprava, čak i ona neugodna, jača instituciju - jer institucije ne slabi neslaganje, nego šutnja. Šutnja ne smije biti mjerilo izvrsnosti, kao što ni bespogovorno kimanje glavom nije dokaz institucionalne zrelosti, izjavio je Gordan Gledec, dobitnik Zlatne plakete Josip Lončar

Je li to doista uvertira za devetogodišnje obvezno obrazovanje?
Program predškole nije bogzna kakva novost jer je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav uveden još davne 1997. godine. Sad ga samo dižemo na višu teorijsku i sadržajnu razinu te utrostručujemo njegovo trajanje i uvodimo obveznost. Odmah se nameće pitanje imaju li dječji vrtići prostorne i kadrovske kapacitete u situaciji kad već sada rade najvećim dijelom s prekapacitiranim odgojnim skupinama i kad u sustavu nedostaje nekoliko tisuća odgojiteljica. Mogu li u tom slučaju predškolu izvoditi učitelji razredne nastave i može li škola preuzeti posao tamo gdje ga vrtići ne mogu odraditi

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa