Bogatu povijest s ponosom čuvamo od zaborava, a s druge strane razvijamo modernu i inovativnu školu kakvu zaslužuju sva djeca. Moja je vizija da naša škola potvrdi epitet mjesta sigurnog odrastanja, gdje se svi učenici i učitelji dobro osjećaju i uspješno surađuju, govori za Školske novine ravnateljica Marita Guć...

Bogatu povijest s ponosom čuvamo od zaborava, a s druge strane razvijamo modernu i inovativnu školu kakvu zaslužuju sva djeca. Moja je vizija da naša škola potvrdi epitet mjesta sigurnog odrastanja, gdje se svi učenici i učitelji dobro osjećaju i uspješno surađuju
‒ ravnateljica Marita Guć

Najveći izazovi u provedbi programa odnose se na organizaciju vremena i prostora. Produženi boravak učenika u školi zahtijeva vrlo precizno planiranje rasporeda kako bi se svi oblici nastave (A1, A2, B1 i B2) mogli nesmetano provoditi

Posebnim razrednim odjelom prošlo je 58 učenika. Većinu su činili učenici s problemima u ponašanju, dok je manji broj imao teškoće u razvoju. Ono što im je bilo zajedničko nisu bile dijagnoze ni teškoće, nego potreba da ih netko razumije i pruži podršku

Učiteljice Lucija Petračić i Renata Raguž u svojim urnebesnim skečevima šale se na svoj račun. Htjele su, kažu, humanizirati struku i razbiti određene predrasude…

Škola doista lijepo izgleda, dobro je opremljena, ne možemo se požaliti, ali nam nedostaje prostora i već smo na pragu treće smjene. Kad je prije deset godina obnovljena imali smo tristotinjak učenika, a danas ih je 540. Mi smo bili seoska škola, ali kako se naselje razvija tako i škola raste u svim aspektima – ravnatelj Vatroslav Gabrić

Bio sam potpuno slomljen nakon lošeg nastupa u kvalifikacijama. No, uz pomoć trenera Marijana, pronašao sam motivaciju za proboj u tri zahtjevne utrke u izrazito promjenjivim i mokrim uvjetima na skliskoj stazi, izjavio je Ivan

Stečena iskustva djelatnika pridonose stvaranju pozitivne školske klime, jačanju mentalnog zdravlja učenika te razvijanju kompetencija nastavnika u skladu s europskim obrazovnim standardima. Potvrdilo se da ulaganje u stručno usavršavanje djelatnika znači i ulaganje u sretnije, motiviranije i uspješnije učenike

Prije nekih 25 godina kad sam počela raditi u obrazovanju - otprilike kad su se školovali i roditelji današnjih osnovnoškolaca i srednjoškolaca - jedine ispričnice za izostanak pisali su liječnici. Roditelj je mogao opravdati jedan dan u godini, nakon nekog vremena jedan u polugodištu. I svi su se uspijevali uokviriti unutar toga. Zapravo, bilo je puno roditelja koji i nisu koristili mogućnost osobnog opravdavanja. I tako sve do prije desetak godina, točnije do siječnja 2017.

Školska knjiga predstavlja nove, bogato ilustrirane slikovnice koje povezuju prirodnu dječju radoznalost s bogatstvom znanja o svijetu koji nas okružuje – od svemira i prirode do davnih civilizacija i čudesnih priča

Djeca rođena tijekom pandemije sada imaju pet godina i bore se s osnovnim razvojnim ciljevima. U Engleskoj je 1,6 milijuna djece i dalje redovito odsutno iz škole, a studenti kojima su pandemijske godine „ukradene” još pate od mentalnih teškoća

Školske novine pokrenute su 1950. pod okriljem Pedagoško-književnog zbora i Sindikata prosvjetnih radnika te su dvadesetak godina bile dio ustroja Sindikata. To znači da nisu imale svoju upravu (direktora), nego samo glavnog urednika koji nije bio stalni zaposlenik, kao ni članovi uređivačkog odbora koji su mu pomagali. Prvi glavni urednik sa stalnim zaposlenjem bio je Nenad Brkić od 1968. godine, a novine su se posve osamostalile 1974. kad su postale novinsko-izdavačka radna organizacija (NIRO). Prvi direktor, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik, bio je Đorđe Đurić. Godine 1981. funkcije direktora i glavnog urednika razdvojene su te je takvo stanje i danas (s povremenim prekidima u vrijeme smjene direktora i glavnih urednika kad je jedna osoba obavljala obje funkcije). I glavni urednici i direktori, osim obavljanja tih funkcija, uređivali su pojedine rubrike i bili novinari izvjestitelji te većinom i urednici knjiga, priloga i drugih uzdanja. Slijedi popis glavnih urednika i direktora vremenskim slijedom s naznakom razdoblja u kojemu su obavljali svoju funkciju. (Podatci su preuzeti uglavnom iz arhive ŠN, neki su dostavljeni osobno, a manji dio preuzet je s interneta.)

OGLAS
Na radionicama za umirovljenike, ali i djelatnike u vrtićima, osnovnim i srednjim školama govorilo se o medijskoj pismenosti te o različitim temama kao što su lažne vijesti, dezinformacije, sloboda govora i govor mržnje, a sve to u svrhu obrazovanja za demokratsko građanstvo, stvaranja uvjeta za jačanje sposobnosti kritičkog promišljanja i spremnosti pojedinca za razumijevanje načina kreiranja javnog mijenja putem medija