Pripremamo sadržaj…
Obvezno školsko vrijeme učenika uvelike ovisi o načinu organizacije odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole unutar neke škole, o čemu će odlučiti sama škola u suradnji s roditeljima. Unutar obveznoga školskog vremena nastava je samo jedan dio aktivnosti učenika, dok se drugo vrijeme odnosi na strukturirane odmore, prehranu učenika, učenje uz pomoć učitelja i stručnih suradnika. Cjelodnevna škola ima za cilj smanjiti vrijeme sjedenja učenika u školskim klupama i naglasiti brojne mogućnosti drukčije organizacije aktivnosti, gdje su učenici aktivni i provode vrijeme izvan učionica... Kako će to izgledati u praksi, tek treba vidjeti
Nisam za takav oblik demokracije u kojemu roditelji misle da, kad je riječ o obrazovanju, njih za sve treba pitati. Ne! Roditelji mogu odlučivati o izbornim predmetima i izvannastavnim aktivnostima koje će njihovo dijete polaziti, ali u državnoj školi ne mogu pametovati o kurikulumima, lektirnim naslovima, o pojedinim nastavnim jedinicama koje ne pašu njihovu svjetonazoru, vjeroispovijesti ili političkoj orijentaciji. Tu nema razgovora!
Iako se katkad umorim od neprestanog ponavljanja i svojevrsne zaštite struke, iako vjerojatno ne bih trebao reagirati, već samo odmahnuti rukom, ne predajem se te stalno ponavljam općepoznate rečenice koje sam već mnogo puta zapisao i izrekao. I vjerojatno ću to nastaviti raditi i nadalje, bez obzira na to što će se mišljenje pojedinaca iz prvog odlomka zasigurno teško promijeniti te će s vremenom dobivati i nove „pratitelje”...
Na brifingu za novinare u zgradi zagrebačkog Poglavarstva predstavljen je novi školski jelovnik. Usporedno, dio škola u pojedinim područjima, posebice Dalmaciji, i u novu će školsku godinu bez kuhinja i blagovaonica. Ipak, zahvaljujući ponajprije ulaganjima iz fondova EU-a na raspolaganju su golema sredstva, samo ih treba znati dobro iskoristiti. A hoće li 60-ak odabranih osnovnih škola dobro iskoristiti sredstva dobivena za projekt cjelodnevne škole, imat ćemo priliku uskoro vidjeti...
• Nagrade maturantima koji su ostvarili izniman uspjeh na državnoj maturi
Nagradu „Marin Soljačić” ove je godine dobio učenik zagrebačke XV. gimnazije Andrej Nikšić. Riječ je o nagradi od 5000 američkih dolara koje donira profesor Marin Soljačić. Nagrađeni Nikšić na maturi je imao sto posto bodova iz fizike, 98,33 posto iz matematike te više od 96 posto iz hrvatskog jezika.…
Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku. Odličnu ocjenu iz ispita materinskog jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola…
Unatoč dojmu da se gimnazije, osim što dobivaju učenike s najboljim ocjenama, i najbolje popunjavaju, u njima je nakon ljetnoga upisnog roka ostalo slobodno gotovo tisuću mjesta, znatno više nego prošle upisne sezone...
Bogatu povijest s ponosom čuvamo od zaborava, a s druge strane razvijamo modernu i inovativnu školu kakvu zaslužuju sva djeca. Moja je vizija da naša škola potvrdi epitet mjesta sigurnog odrastanja, gdje se svi učenici i učitelji dobro osjećaju i uspješno surađuju, govori za Školske novine ravnateljica Marita Guć...
U doba „beskrajnosti” izvora znanja i vladavine informacijsko-komunikacijskih tehnologija škola je ostala na postavkama pretprošloga stoljeća: razredni predmetno-satni sustav, temeljen na tradicionalnoj, frontalnoj, dominantno predavačkoj nastavi, ograničenoj nastavnim programom, jasno odijeljenih predmeta, cjelina i nastavnih jedinica sa strogo zadanom reprodukcijom sadržaja koje će učenici vrlo brzo zaboraviti, ako ih i uspiju nabubati za ocjenu. Sve to navodi na pitanje: komu više treba takva škola i nastava?
Moderni koncepti odgoja i obrazovanja drže se programa utvrđivanja sadržaja željenih kompetencija (ishoda, osposobljenosti) pa tako i odgojitelji moraju biti na visini multidisciplinarnih zahtjeva što ih dijete s pravom postavlja i još žustrije očekuje. Odgojno-obrazovni programi moraju biti organizirani tako da stoje kao oaza refleksije nasuprot području same prakse odnosno produkcije umjetnosti, pri čemu se osobita pozornost posvećuje istraživanju, načinu komuniciranja, razvoju kompetencija i primjeni raznovrsnih likovnih tehnologija...
• PRAVO | Ispis djeteta iz škole / Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOGIJA | Učiti kako učiti ono što ne volimo učiti / Sanja Režek, profesor psiholog, OŠ A.G. Matoša Zagreb
• ZDRAV ŽIVOT | „Probudite” svoj život hodanjem / dr. Ivo Belan
• Kneginec Gornji: Osnovna škola | „Mirko Novak – svećenik i skladatelj”
• Područna škola Hrašćina | Astropark
• Zagreb: OŠ Ivana Mažuranića | Dan škole
• Hrvatska zajednica inovatora | Inovacije godine
• Edukacijske radionice STEM centra za djecu i mlade
• Zadar posjetila djeca iz Betlehema
• Erasmus u Ankari
Ljeto se bliži kraju, a djeca širom svijeta vraćaju se početkom rujna u školske klupe. Neki će, pak, ove jeseni tek započeti svoje školsko putovanje i prvi put zakoračiti u učionicu. Kako bi im taj dan ostao u lijepom sjećanju, različiti narodi osmislili su zanimljive rituale kojima slave polazak u školu. Evo nekoliko tradicionalnih načina obilježavanja početka nove školske godine...