Poštivanjem uzajamne veze škola – obitelj – zajednica lakše ćemo prevladati izazove koje pred nas stavljaju najavljene promjene u školstvu. Budimo suradljivi, tolerantni i nadasve imajmo povjerenja u struku prosvjete. Prosvjeta ne smije biti na marginama našega društva. Ona je temelj i budućnost naše domovine. Gradimo je s ljubavi i entuzijazmom, ali i s dignitetom struke i plaćom dostojnom visokoobrazovnog stručnjaka u školstvu... Piše ravnateljica Marina Sabolović, ravnateljica OŠ Luka, Sesvete
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 04 / 02.02. 2016

Panel u OŠ Ive Andrića naglasio je poruku da nije sramota reći da nam je teško. Sram ne pripada osobi koja se bori, nego predrasudama koje nas uvjeravaju da sve moramo riješiti sami

U budućnosti želimo manje govoriti o problemima, a više o primjerima dobre prakse. Bez jakih ravnatelja nema uspješnih škola i želimo ustrajati u vjerovanju da se svako ulaganje u obrazovanje višestruko vraća, rekao je Antun Kovačić, predsjednik Udruge ravnatelja srednjih škola

Hrvatska je među prvim državama koje sustavno razvijaju kurikulum za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju, a od iduće će školske godine biti dostupan za sve razrede, od petog razreda osnovne škole pa kroz sve razrede srednje škole, najavio je ministar

Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”

• TEMA BROJA Štrajk upozorenja bio je zadnja prilika prije ozbiljnijih sindikalnih akcija
Hoće li se ovoga puta prosvjeta izboriti za status djelatnosti
Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”…

Udruga za obrazovanje i odgoj, drugi najveći sindikat učitelja u Njemačkoj, prošle je jeseni naručila reprezentativnu studiju u kojoj su ispitani školski ravnatelji. Fokus istraživanja bilo je nasilje nad učiteljima, a nedvojben zaključak da je ono u porastu. Naime, gotovo dvije trećine ispitanih ravnatelja izjavilo je da je u njihovim školama u posljednjih pet godina bilo slučajeva psihičkog nasilja, primjerice prijetnji ili uznemiravanja, a fizički napadi na nastavnike dogodili su se u gotovo trećini svih ispitanih škola

Prepoznali smo da se obrazovni proces može unaprijediti i da se učiteljima mogu olakšati dugotrajne administrativne obveze kako bi njihov posao bio jednostavniji te kako bi više vremena mogli posvetiti učenicima, komentirala je Matilda Bulić, izvršna direktorica Školske knjige

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa