Razvojni psiholog Herbert Steitenhauer nedavno je upozorio da se brojke o nasilju u školama pogrješno tumače. Po njegovu mišljenju, danas je manje nasilja u školskim zgradama i dvorištima nego prije dvadesetak godina, samo se danas o njima češće izvještava u medijima. Bez obzira na to, podatci su zabrinjavajući Tučnjave, noževi, seksualno zlostavljanje... Tko god imalo prati vijesti iz njemačkih škola, lako bi mogao pomisliti da se nalazi u nekom distopijskom filmu, priči o bezakonju i pravu jačega. No, prema najnovijim podatcima, radi se o desetcima tisuća incidenata u školama. Primjerice, samo u najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2022. godine bilo je 5400 prijava za nasilno ponašanje u školama. To gotovo odgovara ukupnom broju škola u pokrajini, što znači da se prosječno jednom godišnje u svakoj školi prijavi ovakav incident. A koliko je uz to neprijavljenih slučajeva, još nitko ne zna. Više prijava nego prije pandemije Nedavno je 22-godišnjak u Petershagenu blizu Berlina upao u školu naoružan nožem i signalnim pištoljem, a jedan od zaposlenih podignuo je uzbunu. Također, 17-godišnji učenik u Wuppertalu je nožem napao četvoricu školaraca i sada je u pritvoru zbog sumnje na pokušaj ubojstva. U odnosu na razdoblje prije pandemije, broj takvih ekscesa u školskim zgradama i dvorištima primjetno raste, primjerice, u spomenutoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji za oko pedeset posto u odnosu na 2019. godinu. Slično je i u drugim pokrajinama. Samo su u glavnom gradu Berlinu, prema policijskim podatcima, 2022. godine zabilježena 2344 slučaja nanošenja tjelesnih ozljeda u školama. Tamo policijske patrole u prosjeku pet puta dnevno bivaju pozvane intervenirati u školama. Ubojstva su, srećom, i dalje rijetka. Jedno se dogodilo u siječnju 2022. u gimnaziji nadomak Heidelberga, gdje je 18-godišnjak nožem ubio vršnjakinju. Prema mišljenju Ministarstva obrazovanja pokrajine Brandenburg, brojni su uzroci nasilja u školama. Kao razlozi takvog ponašanja navode se nedostatak samokontrole, manjak samopouzdanja, ali i iskustvo obiteljskog nasilja. Kako dodaju, sadržaji koji prikazuju nasilje u medijima i na društvenim mrežama također mogu pridonijeti agresiji. Pojačati socijalni rad u školama ‒ Primjećujemo da se u škole češće nosi oružje nego ranije. Najčešće su to noževi i lažno vatreno oružje, vjerna kopija pravoga ‒ kaže Sven Winkler, predsjednik Udruge školskih ravnatelja Njemačke, dodavši da je teško reći imaju li mladi oružje sa sobom zato što su spremni na nasilje ili zato što su uplašeni pa misle da moraju biti spremni za samoobranu. No, neki stručnjaci kažu da ništa nije tako kako izgleda. Razvojni psiholog Herbert Steitenhauer nedavno je upozorio da se brojke o nasilju u školama pogrješno tumače. Po njegovu mišljenju, danas je manje nasilja u školskim zgradama i dvorištima nego prije dvadesetak godina, samo se danas o njima češće izvještava u medijima. Bez obzira na to, podatci su zabrinjavajući. Stoga njemački Sindikat odgoja i