Škole i fakultete pozivamo na suradnju i nudimo se da održimo predavanja ili radionice kako bismo predstavili zanimanja iz sektora graditeljstva, kako bismo privukli mlade, ali nikada nam nijedna škola nije pozitivno odgovorila na naše ponude – Antea Britvić Božičković, Kamgrad

Čim završi četverogodišnji ciklus modularne nastave, bit će provedena dubinska analiza, utvrdit će se što treba mijenjati i odmah reagirati, jer je jedino tako moguće ići u korak s vremenom i potrebama društva

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a u sklopu ovogodišnjeg WorldSkills natjecanja učenika strukovnih škola, održane su dvije panel-rasprave „Od učionice do industrije: vještine i tehnologije za budućnost rada” te „Digitalizacija i nove tehnologije – izazov ili prilika”, na kojima su predstavnici gospodarstva i obrazovanja raspravljali o temama vezanima za strukovno obrazovanje, o tehnološkim promjenama koje traže nove kompetencije, vještine i znanja pa i drugačije pristupe obrazovanju. 

Antea Britvić Božičković iz tvrtke Kamgrad koja godinama surađuje sa strukovnim školama istaknula je kako se u toj suradnji škole prilično razlikuju – od onih koje si ne daju truda ni u suradnji s tvrtkom ni u praćenju vlastitih učenika, do onih koje se brinu doista o svakom svom učeniku. 

Ulaganje u mentore

– Kao poslodavcu nama je interes prepoznati one najbolje, one koji iskaču kvalitetom, invencijom, kreativnošću, one u koje se isplati ulagati. Mi želimo da se učenicima svidi ne samo opis posla nego i dinamika, količina i zahtjevi posla pa zato puno ulažemo u mentorstvo, jer ne može se cijeli proces osloniti samo na školu i učenika. Stoga kao mentore postavljamo ljude koji imaju puno iskustva i znanja, koji su zainteresirani da poučavaju učenike, ali jednako tako da sjajno komuniciraju i surađuju s nastavnicima iz strukovne škole. Osiguravamo i prijevoz pa i smještaj za dobre učenike koji ne žive u mjestu gdje dolaze na učenje temeljeno na radu. I volimo stipendirati učenike koji su prošli taj dio praktičnog osposobljavanja kod nas pa znamo da ćemo ih i tako vezati da budu naši zaposlenici. Kad komuniciramo sa školama i fakultetima uvijek ih pozivamo na suradnju i nudimo se da u tim ustanovama održimo predavanja ili radionice kako bismo predstavili zanimanja iz sektora graditeljstva, kako bismo privukli mlade, ali nikada nam nijedna škola nije pozitivno odgovorila na naše ponude – istaknula je Antea Britvić Božičković. 

Prema riječima ravnatelja Ugostiteljsko-turističke škole Osijek Andreja Kristeka, puno se toga promijenilo u strukovnom obrazovanju. 

- Jedan je od zahtjeva reforme i bolja i kvalitetnija veza i komunikacija s poslodavcima. Prije petnaestak godina bilo je puno teže dobiti poslodavce u školu ili uspostaviti bilo kakvu komunikaciju s njima, a danas poslodavci vide da je neophodno surađivati i komunicirati sa školom – rekao je ravnatelj. 

Željeni pomaci

Prema riječima Ivane Pilko Čunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, važno je naglasiti da odgovornost za zapošljivost mladih nije samo na obrazovnom sustavu. Ona je zajednička – od države koja postavlja strateški i zakonodavni okvir do škola koje provode kvalitetne programe i poslodavaca koji sudjeluju u obrazovanju i prepoznaju mlade kao svoje buduće zaposlenike. 

- Samo takvim partnerstvom možemo odgovoriti na izazove budućnosti rada i osigurati konkurentno i održivo gospodarstvo i upravo zato reforma strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj ide u smjeru snažnijeg povezivanja škola i gospodarstva, s naglaskom na učenje temeljeno na radu i na razvoj kompetencija u stvarnom radnom okruženju – rekla je Pilko Čunčić. 

Snježana Biloš iz tvrtke Otos koja se bavi izradom individualne ortopedske obuće te izradom proteza i ortoza rekla je međutim da specijalizirani kadar koji oni kao tvrtka trebaju u Hrvatskoj ne postoji.

– Izazovi su za nas jako veliki i teški jer mladi ne prepoznaju strukovno obrazovanje, budući da je ono prilično zanemareno i trebalo bi ga što više promovirati te osvijestiti i djeci i njihovim roditeljima činjenicu da je strukovno obrazovanje kvalitetno i nužno našemu gospodarstvu. Kad trebamo kadrove za naše proizvodne pogone, ne možemo ih dobiti izravno iz obrazovnog sustava nego ih sami educiramo i to traje nekoliko godina. Nažalost, ni strukovne škole ne mogu otvoriti razredne odjele u kojima bi bilo manje od deset učenika, a prekvalifikacija nam ne znači puno jer je važno da onaj tko dođe k nama ima kvalitetno temeljno obrazovanje na kojemu se onda može specijalizirati u svojoj struci, navela je, uz naglasak kako je nužno djelovati zajednički jer nitko sam neće uspjeti u željenim pomacima – naglasila je Snježana Biloš.

Paradoks je da u strukovnom obrazovanju imamo više od 70 posto populacije, a istodobno se neki sektori i programi suočavaju s nedostatkom učenika i to je izazov, jer većina učenika preferira četverogodišnje strukovne programe koji mogu voditi i prema visokom obrazovanju i manje usmjeravaju učenike prema tržištu rada. No, u posljednjih nekoliko godina i broj učenika u trogodišnjim programima porastao je za otprilike 15 posto i to je dobar i poželjan trend u kojemu i poslodavci imaju važnu ulogu.