Nažalost, u Hrvatskoj nemamo dovoljno kontinuiteta u izvođenju lutkarskih predstava za mlade i odrasle. Određena tradicija postoji, ali nismo je uspjeli kontinuirano održavati
Lutka je sama po sebi metafora i zato ponekad može na poseban način prenijeti značenje priče, poruke ili teme. Klasici se mogu iščitavati iz novih perspektiva, a suvremene teme obrađivati na neočekivane i provokativne načine
Lutkarsko kazalište često se poistovjećuje s kazalištem za djecu, no njegove su mogućnosti mnogo šire. Suvremene lutkarske predstave otvaraju pitanja politike, društva i svijeta u kojem živimo, a kombinacija lutaka, glume, glazbe i novih medija može biti zanimljiva i adolescentima i odraslima, tvrdi Magdalena Lupi Alvir, ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Rijeka koje uskoro, od 2. do 10. studenoga, ugošćuje 31. Reviju lutkarskih kazališta. Razgovarali smo o tome kako razbiti predrasude, privući stariju publiku i osigurati kontinuitet predstava za sve generacije.
Lutkarske predstave u široj se javnosti često doživljavaju kao kazalište za predškolce. Vi, međutim, ističete da se borite protiv takvih predrasuda. Kakvo je lutkarstvo namijenjeno starijoj djeci, adolescentima i odraslima? Što donosi u odnosu na klasične dramske predstave?
– Gradsko kazalište lutaka Rijeka u svom radu, a posebno Međunarodnim festivalom Revija lutkarskih kazališta, uvijek nastoji predstaviti i predstave za mlade i odrasle te pokazati koliko je lutkarstvo moćan medij upravo za te dobne skupine. Godinama se borimo protiv predrasude da je lutkarstvo namijenjeno isključivo djeci.
Nažalost, u Hrvatskoj nemamo dovoljno kontinuiteta u izvođenju lutkarskih predstava za mlade i odrasle. Određena tradicija postoji, ali nismo je uspjeli kontinuirano održavati. Zbog toga danas nije jednostavno doći do publike koja bi lutkarske predstave prepoznala kao sadržaj namijenjen i njoj. Ipak, iskustvo pokazuje da predstave za mlade i odrasle, kada se pojave u produkcijama hrvatskih lutkarskih kazališta, itekako privlače pozornost. Dobro su posjećene, osvajaju nagrade na domaćim i međunarodnim festivalima te dobivaju pozitivne reakcije publike.
Ono što lutkarstvo čini posebnim jest njegova gotovo neograničena maštovitost. Lutka može biti sve: tradicionalna lutka, predmet, sjena ili komad različitog materijala. U suvremenom lutkarstvu mogućnosti su zaista velike. Lutka je sama po sebi metafora i zato ponekad može na poseban način prenijeti značenje priče, poruke ili teme. Klasici se mogu iščitavati iz novih perspektiva, a suvremene teme obrađivati na neočekivane i provokativne načine. Upravo zbog toga lutkarske predstave mogu biti iznimno intrigantne i publici ponuditi drukčiji pogled na svijet.
Možete li to ilustrirati konkretnim primjerima? Koje su to predstave?
– Jedan je primjer predstava „Misterij Sove” Lutkovnog gledališča Ljubljana. U njoj se koriste tradicionalne minijaturne lutke stare gotovo stotinu godina, povezane s radom slovenskog lutkara Milana Klemenčiča. Zanimljivo je kako te lutke i danas komuniciraju sa suvremenom publikom, i to u kontekstu koji uključuje nove medije i video. Tradicionalna lutka postavljena je u suvremeni izvedbeni okvir, a redatelj se poigrava njezinim mogućnostima i odnosom s novim medijima. Taj dijalog tradicije i suvremenosti iznimno je zanimljiv jer pokazuje da lutka može zadržati svoju izražajnost i nakon gotovo jednog stoljeća, samo u drukčijem kontekstu.
Drugi je primjer predstava „U!-Bu?” Matije Solcea, koja se bavi tekstom „Kralj Ubu” Alfreda Jarryja. Riječ je o djelu koje je svojedobno bilo avangardno i predstavljalo važnu prekretnicu u razvoju modernog kazališta. Solce ga iščitava kroz današnju politiku, političare i aktualnu svjetsku situaciju. U predstavi se kombiniraju lutkarstvo, gluma, kazalište objekata, glazbeni kabaret i punk-koncert uživo. Takav spoj daje predstavi posebnu energiju. Ona govori o apsurdima suvremenoga svijeta, političkim situacijama i ljudima koji se postavljaju u poziciju samoproglašenih kraljeva. Kada gledamo vijesti i pratimo što se događa oko nas, često svjedočimo upravo takvim apsurdima.
Takve su predstave mladima bliske i prihvatljive jer im omogućuju da na drukčiji način sagledaju svijet u kojem žive. Nije uvijek lako objasniti sve apsurde današnjeg vremena, ali kazalište ih može otvoriti putem humora, glazbe, metafore i provokaciju.
Kako uspijevate privući publiku školske dobi, osobito adolescente, koje je često teško zainteresirati za kazalište?
– Na tome puno radimo. Razvoj publike važan je posebno za lutkarsko kazalište, jer se uz njega često veže predrasuda da je namijenjeno samo mlađima. Dio problema proizlazi iz činjenice da mladi možda nisu imali priliku vidjeti dovoljno kvalitetnih, intrigantnih i zanimljivih predstava koje su primjerene njihovoj dobi. Važno je da mlade ne izgubimo oko desete godine, kada mnogi počinju odlaziti iz kazališta. Trebamo im ponuditi predstave koje su doista osmišljene za njih, i tematski i izvedbeno, kako bi im bile bliske i zanimljive. Ne postoji čarobna formula koja bi riješila taj problem. Potrebni su dugogodišnji rad, kvalitetne predstave i kontinuirano traženje načina da se mladima pokaže koliko lutkarstvo može biti suvremeno i relevantno.
Kakva je posjećenost programa namijenjenih starijim dobnim skupinama?
– Naše su predstave tijekom godine vrlo dobro posjećene, ponekad nemamo dovoljno termina za sve programe koje bismo željeli izvesti. Godišnje realiziramo velik broj predstava, programa i radionica, uključujući festivalske aktivnosti. Imamo dobru suradnju sa školama, i to najviše nižim razredima osnovne škole, jer su nam to važne ciljne skupine, a nastojimo i starijim učenicima približiti predstave namijenjene njihovoj dobi.
Kada imamo predstavu za starije osnovnoškolce ili srednjoškolce, nastojimo to posebno istaknuti u komunikaciji sa školama i potaknuti ih da dođu. Želimo da učenici upoznaju lutkarstvo, zavole ga i shvate da ono nije rezervirano samo za najmlađe. Posebno nas je ohrabrio odaziv na prošloj, jubilarnoj 30. Reviji lutkarskih kazališta, tijekom koje smo imali znatno više predstava za školarce, mlade i odrasle. Primijetili smo i veći dolazak studenata, što nam je bilo posebno zanimljivo.
Ovaj povijesni trijumf riječkih učenika ostvaren je u izuzetno jakoj međunarodnoj konkurenciji od preko 500 prijavljenih filmskih radova djece i mladih
Predstava je namijenjena publici u dobi od pet godina nadalje, no s obzirom na zamisao i izvedbene komponente, kao i s obzirom na trajanje predstave (45 minuta) za očekivati je da će predstavu najbolje prihvatiti odraslija publika
Učenički dom Kvarner i ove je godine uspješno organizirao Projektni dan „Sidro u Kvarneru” koji je okupio učenike, mentore i suradnike iz različitih dijelova regije. Cilj je Projektnog dana povezati škole, učenike i zajednicu kreativnim, edukativnim i sportskim sadržajima te pokazati kako izgleda život i rad u domu.
Poučavanje o zdravlju važno je zbog skladnoga rasta i razvoja tjelesnih, mentalnih ili duševnih, socijalnih ili društvenih sposobnosti i kompetencija učenika. Ono je također važno za razvijanje svih drugih vrijednosti. U temi je naglasak na sveobuhvatnom pristupu zdravlju uz uvažavanje definicije Svjetske zdravstvene organizacije koja zdravlje definira kao tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo kao odsutnost bolesti
Koristeći se tradicijom kao izvorom inspiracije, u ovogodišnjim radionicama i pedagoškim aktivnostima sudionici su imali priliku na kreativan način povezivati prošlost, sadašnjost i budućnost
Koristeći tradiciju kao izvor inspiracije, u ovogodišnjim radionicama i pedagoškim aktivnostima sudionici su imali priliku na kreativan način povezivati prošlost, sadašnjost i budućnost
Posebna je vrijednost ovog razigranog i vedrog mjuzikla činjenica da su autorice tri riječke učiteljice. Scenaristica je Iva Močibob, učiteljica hrvatskog jezika, a redateljsku palicu preuzele su Ana Cvitak i Jelena Fabijan, učiteljice razredne nastave
U povodu Europskog dana jezika, 27. rujna, u Dječjoj kući u Rijeci održan je poseban događaj na kojemu se okupilo pedesetak učitelja i učenika iz Primorsko-goranske županije radi promicanja važnosti učenja stranih jezika.
Sve je bilo u znaku obilježavanja 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, a učenici i djelatnici doma željeli su i široj zajednici pokazati što to i kako rade u svom domu. Ove su godine teme održivog razvoja i ekologije uz mnoštvo kreativnih sadržaja povezali sa svijetom bajki glasovite književnice
Tečaj „Greener Schools for a Sustainable Future, Climate Change Education” održan je u islandskom gradu Reykjaviku, gdje je bila ravnateljica Doma Ljiljana Kencel, a tečaj „Traditional Arts and ICT Tools for Teaching your Subjects and Promoting Life Skills” u Barceloni, gdje je bila odgajateljica Dijana Janković
Svake godine prvi puni tjedan u listopadu posvećen je djeci, pa se tako i ove godine od 7. do 13. listopada obilježava Dječji tjedan. Ti dani ispunjeni su brojnim edukativnim i zabavnim sadržajima za djecu, porukama o važnosti dječjih prava i obvezi društva da djeci omogući ostvarivanje tih prava u svim područjima života.