Pluralizam u školskoj knjižnici – bogatstvo različitosti

Proljetna škola školskih knjižničara, najvažniji skup stručnih suradnika školskih knjižničara na državnoj razini, održana je krajem travnja u Svetom Martinu na Muri. Organizirala ga je već 36. put Agencija za odgoj i obrazovanje, a ovogodišnja tema bila je Pluralizam u školskoj knjižnici ‒ bogatstvo različitosti. Na skupu su sudjelovala 62 izlagača i oko 260 sudionika koje su na početku pozdravili Sandra Breka-Ovčar, ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog iz Čakovca, Petra Novinščak, ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri, Martin Srša, načelnik općine Sveti Martin na Muri, te Adela Granić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Prvoga dana održana su četiri plenarna predavanja. Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar govorio je o cjelodnevnoj školi i ulozi stručnih suradnika školskih knjižničara u njoj. Danijel Labaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu predstavio je digitalni minimalizam kao odgovor na internetske ovisnosti, a Lana Ciboci Perša s istog sveučilišta govorila je o utjecaju ekrana i novih tehnologija na generaciju Alfa. Juraj Petrović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu govorio je o umjetnoj inteligenciji u suvremenom svijetu, alatima za uporabu, njezinoj primjeni i implikacijama. Drugog dana skupa održane su radionice te predstavljanje primjera dobre prakse, a to su i vodili i odradili školski knjižničari, od kojih su neki svoje aktivnosti predstavili i s kolegama iz svojih škola, dajući odlične primjere suradničkog rada. Teme koje su bile predstavljene opravdale su temu skupa. Na radionicama je bilo riječi o tome kako snimiti zvučne mamce mobitelom, urediti ih u jednostavnom online alatu Soundtrap i pripremiti podcast sa zvučnim mamcima na platformi PodBean, o vizualnom identitetu kao skladu književnog, likovnog i digitalnog stvaralaštva uz alate Collage Maker i Magisto. Knjižničari su se okušali u društvenim igrama kao inovativnim i kreativnim metodama učenja i poučavanja koje se lako mogu primijeniti u radu s učenicima, primjerice pri obradi lektirnih naslova, na inovativan način putem međupredmetnih tema. Na radionicama se govorilo o mentalnom zdravlju djelatnika i učenika, biblioterapiji, zatamnjenoj prozi ili poeziji i intervjuu s umjetnom inteligencijom, epistemičkim balonima i komorama jeke. Moglo se saznati kako uz pomoć digitalnih alata i umjetne inteligencije skratiti vrijeme potrebno za pripremu nastavnih sadržaja te uživati u slobodnom vremenu, kako razviti govorničke vještine, kako koristiti glagoljicu kao poticaj za kreativno učenje te što kad nam drugi ljudi služe kao zrcalo. Predstavljene su efikasne strategije čitanja pri timskom poučavanju te kvalitetni oblici suradničkog učenja. Primjeri dobre prakse donijeli su još širu lepezu tema koje su školski knjižničari obradili. Bilo je govora o razvijanju medijske ravnoteže kod učenika, o tome kako snimiti svoj prvi film uz volontiranje, o korištenju digitalne tehnologije za