Bogatstvo kulturne baštine prve kršanske države na svijetu

U Hrvatskoj su se od 22. do 27. travnja 2024. prvi put održali Dani armenske kulture, kojima je svrha predstaviti kulturnu i povijesnu baštinu drevne Armenije, gotovo nepoznate u Hrvatskoj, te sudjelovati u obilježavanju 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa između Republike Armenije i Republike Hrvatske (1994. – 2024.).

Premda je nekolicina marnih znanstvenika i istraživača objavila vrijedne radove koji otkrivaju i potvrđuju vrijedne i zanimljive poveznice između armenskoga i hrvatskog naroda, malom broju ljudi u Hrvatskoj poznata je činjenica da je Armenija prva kršćanska država na svijetu, koja je, ne samo priznala kršćanstvo kao religiju, za vrijeme vladavine kralja Tridatea 301. godine, nego ju proglasila i državnom. Prema predajama apostoli Juda Tadej i Bartolomej prvi su donijeli Radosnu vijest Armeniji, te se u Svetoj Stolici Armenske Apostolske Crkve čuva Longinovo koplje, kojim je Krist bio proboden na križu.

Sveti Blaž(Vlaho) armenski i hrvatski svetac

Prvoga dana, prigodom svečanoga otvorenja manifestacije, koje se održalo u punoj dvorani HKD-a Napredak u središtu Zagreba, predsjednica Armensko-hrvatske zajednice Alina Gishyan, pozdravljajući nazočne uzvanike, goste i prijatelje Armenije, podsjetila kako su u novije vrijeme pronađene brojne vrlo zanimljive poveznice između armenskoga i hrvatskoga naroda, a jedna od njih je već odavno poznata – to je sveti Vlaho, odnosno sveti Blaž, biskup rodom iz Sebaste, tadašnje Armenije, koji je bio jedan od prvih kršćanskih mučenika iz 4. stoljeća, a kao zaštitnik Grada Dubrovnika i suzaštitnik Grada Zagreba predstavlja značajnu i simboličnu poveznicu između Armenije i Hrvatske.  

Program se nastavio izlaganjima članova Armensko-hrvatske zajednice pod nazivom „Odrazi armenske kulture”. Arsen Kantarci, Eva Kirchmayer Bilić, potpredsjednica Armensko-hrvatske zajednice, te novinari Damir Leljak i Anela Martinović u svojim su izlaganjima iznijeli glavna obilježja armenske kulture i važnost njezina predstavljanja Hrvatskoj. U glazbenom programu nastupili su hrvatski glazbenici, koji su među prvima izvodili armenske skladbe: mezzosopranistica Katarina Tomaš, sopranistica Klasja Modrušan, potom Antonija Žarković i Katarina Margaretić, studentice Muzičke akademije u Zagrebu, te dječji zbor župe sv. Ivana Nepomuka. Alina Gishyan oplemenila je prostor dvorane HKD Napredak svojim umjetničkim radovima u keramici, u kojima povezuje armenski stil i hrvatsku glagoljicu, kao i narove/šipke – simbol Armenije – koje izrađuje u keramici i po čemu je posebno prepoznata u Hrvatskoj. 

 „Iznad polja makova…”

Drugi dan, u utorak 23. travnja, na koncertu pod nazivom „Na krilima armenske pjesme”, nastupila je istaknuta armenska kantautorica Lilit Bleyan s gitaristom Tigranom Ter –Stepanianom u nedavno otvorenom Retro klubu u Zagrebu. Pjesmom i stihom Lilit Bleyan pričala je o svojoj voljenoj Domovini, o napaćenom Arcahu, o naoko malim i nevidljivim pojavama koje nas na koncu čine sretnima. Posebno je bilo dirljivo kada je na hrvatskome jeziku otpjevala nekoliko stihova pjesme koja se u Hrvatskoj često izvodila u Domovinskome ratu u prepjevu pod naslovom Iznad polja makova (Where have all the flowers gone). 

U srijedu, 24. travnja, armenski je narod u Armeniji, diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, obilježio 109. obljetnicu genocida nad Armencima koji se, u svom najtragičnijem obliku, zbio 1915. godine. Na koncertu pod nazivom „Armenske minijature” u dvorani Muzičke akademije u Zagrebu, tenor Hayk Vardanyan i pijanistica Katarine Hovsepyan izvodili su skladbi armenskoga skladatelja i muzikologa Komitasa (1869. – 1935.), koji je i sâm bio svjedok genocida nad Armencima, nakon čega je mentalno obolio. 

Četvrti dan Prvih Dana armenske kulture u Hrvatskoj bio je posvećen studentima Muzičke akademije. Naime, glazbeni menadžer Hayk Vardanyan održao je iznimno zanimljivo i studentima vrlo korisno predavanje pod nazivom „Što operni pjevači moraju znati prije izlaska na međunarodno tržište”. U četvrtak, 25. travnja i u petak 26. travnja, tijekom prijepodnevnih sati, prof. Katarine Hovsepyan, koja djeluja kao klavirska suradnica (concert master) na Državnom Konzervatoriju Komitas, održala je vrlo uspješan masterclass za studente Muzičke akademije.

Armenska liturgija prvi put u Hrvatskoj

U petak, 26. travnja 2024., u popodnevnim satima održan je Koncert armenske glazbe u HKD Napredak, na kojemu su nastupili i armenski i hrvatski umjetnici – Lilit Bleyan i Tigrana Ter – Stepaniana, sopranistica Antonija Žarković, potom pijanist i pedagog Ruben Dalibaltayan, pijanist i klavirski pedagog sa zagrebačkom adresom, sa svojim sinovoma Aleksandrom na flauti i Andrejem na violončelu, pa Hayk Vardanyan i Katarine Hovsepyan te Arpy Vardanyan, mlada pijanistica sa zagrebačkom diplomom Muzičke akademije iz klase prof. Rubena Dalibaltayana.

Vrhunac prvih Dana armenske kulture u Hrvatskoj svakako je bilo, prvi put u hrvatskoj povijesti, slavljenje liturgije prema drevnom obredu Armenske Apostolske Crkve, upravo u crkvi sv. Blaža u Zagrebu, čije je održavanje, za ovu iznimnu priliku, odobrila Zagrebačka nadbiskupija, a koju je preslavio biskup Datev Hagobian, koji iz Rumunjske, pokriva i područje Republike Hrvatske.