Ususret novoj publici

Tema devetnaeste Noći muzeja – Muzeji i nova publika odgovarajuća je u vremenu traženja novih generacija za inovativnim i kreativnim muzejskim sadržajima, u kojima će i sami sudjelovati i temama koje će angažirano odgovoriti na sve zahtjevnije izazove novih generacija i vremena u kojem živimo

Proteklih osamnaest godina hrvatske je muzeje tijekom manifestacije Noći muzeja posjetilo više od tri i pol milijuna posjetitelja, a pojedinih godina brojke su se kretale i više od 250 tisuća posjetitelja samo u jednoj noći.

U organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva u petak, 26. siječnja 2024. godine održana je 19. Noć muzeja u kojoj je uz muzeje sudjelovao rekordan broj drugih baštinskih institucije, arhiva, knjižnica, centara za kulturu, udruga te obrazovnih ustanova. Ove godine programi su realizirani na više od 260 lokacija u 134 hrvatska grada uz sudjelovanje i muzealaca iz Bosne i Hercegovine na pet lokacija. Osim stalnih postava, posjetitelji su mogli razgledati stotinjak izložaba te se uključiti u 81 muzejsku radionicu, 22 igraonice, 52 glazbena programa, 44 predavanja, 58 stručnih vodstava te 48 predstavljanja knjiga, monografija i kataloga. Doista impresivan program za jednu noć.

Dinamična manifestacija 

Lokalno i globalno 19. Noć muzeja koncipirana je bila kao dinamična manifestacija s fokusom na važnu ulogu muzeja u zajednici i posebno u tom kontekstu razvoj nove publike, novih programa i razvoj muzeja, na dobre i pozitivne muzejske prakse, različite suradnje muzejskih i drugih institucija s organizacijama civilnog društva, razmjenu znanja i općenito razvijanje partnerstva.

„Tema devetnaeste Noći muzeja – Muzeji i nova publika odgovarajuća je u vremenu traženja novih generacija za inovativnim i kreativnim muzejskim sadržajima, u kojima će i sami sudjelovati i temama koje će angažirano odgovoriti na sve zahtjevnije izazove novih generacija i vremena u kojem živimo. Traženje muzejskih stručnjaka za odgovarajućim programima, modelima suradnje i prezentacije sadržaja u kojima će različiti segmenti publike zadovoljiti svoje potrebe, nakon različitih kriza koje su prošle ili kojima svjedočimo, klimatskih promjena, održivog i uravnoteženog razvoja, te različitih izazova i nesigurnosti s jedne strane i potrebe čovjeka za novim spoznajama, doživljajima, edukacijom i u konačnici zabavom s druge strane” – istaknuto je, među ostalim, u najavi ovogodišnje manifestacije koju je u ime Hrvatskoga muzejskog društva potpisao Tim Noći muzeja predvođen Vlastom Krklec, predsjednicom HMD-a. 

U tom je smislu, podsjećaju nas u spomenutoj najavi hrvatski muzealci, utjecaj muzeja u stvaranju nove publike ili na formiranje stavova novih generacija o globalnim temama čovječanstva ogromno, kao i tema važnih za opstojnost i održivi razvoj lokalnih zajednica. U jednom dijelu svijeta najrazvijenijih, svjedočimo otvaranju spektakularnih novih muzejskih zgrada i sadržaja, u kojima već umjetna inteligencija zauzima svoje mjesto u prezentaciji. Na potpuno drugoj strani, svjedoci smo velikih migracija stanovništva, koje traži nove životne prilike nakon ratnih sukoba i nesigurnosti, u kojima su nerijetko, uz ljudska stradanja, meta često ciljana uništavanja povijesne i kulturne baštine. 

Proteklih osamnaest godina hrvatske je muzeje tijekom manifestacije Noći muzeja posjetilo više od tri i pol milijuna posjetitelja, a pojedinih godina brojke su se kretale i više od 250 tisuća posjetitelja samo u jednoj noći. Posebno je vrijedna činjenica da su se u Noć muzeja uključile i druge kulturne ustanove, arhivi i knjižnice, sveučilišta, KIC, knjižare i klubovi, kao i lokalne zajednice s programima na otvorenim gradskim prostorima. 

Pariška soba HŠM-a

Na ovome mjestu nemoguće bi bilo pobrojiti sve manifestacije na svih 260 lokacija diljem Hrvatske, a nekmoli napisati pokoji pa makar i manji osvrt na svaku o njih. Stoga u ovome izvješću spomen, riječju i(ili) slikom, samo na ono što je reporteru „upalo u oko”, pogotovo ako su u središtu zbivanja bili djeca i učenici. 

Hrvatski školski muzej – još uvijek izvan matičnoga prostora na Trgu Republike Hrvatske, izvan uporabe je zbog oštećenja u potresu – predstavio se u Noći muzeja na dva mjesta: Galerija Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5”, u Hebrangovoj ulici omogućila je besplatno razgledavanje izložbe „Pioniri maleni – Crtice iz života pionira kroz zbirke Hrvatskoga školskog muzeja” te dvije radionice za djecu „Zveži rubec kak se šika!” i „Pišemo krasopisom”, dok je u Muzeju suvremene umjetnosti publika mogla razgledati izložbu „Pariška soba” koja je, zbog već spomenutih „potresnih” razloga, u MSU-u našla privremeni smještaj. Pariška soba, koja je bila dio stalnog postava Hrvatskog školskog muzeja, iznimno je vrijedna kulturno-povijesna cjelina kojom se školstvo Kraljevine Hrvatske i Slavonije predstavilo na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

Bogat i raznovrstan program održavao se i u Etnografskom muzeju u Zagrebu iz kojega, uz koncert Pivaj draga, nedaj srcu jada u izvedbi Ansambla tradicijske glazbe Muzičke akademije u Zagrebu, izdvajamo i pripovjedaonicu priča Savršena naranča i druge priče (djeca i obitelji), u kojoj smo mogli slušati narodne priče iz Afrike i drugih dalekih kontinenata te potražiti poveznice iz priča u stalnom postavu izvaneuropskih kultura.

Odgajani za uspjeh

Muzej Međimurja Čakovec dao je svoj obol toj priredbi s tri radionice, jednim predavanjem, dvije izložbe i, naravno, bogatim sadržajima unutar stalnih postava. Počelo je već ujutro radionicom „Šafkove plesne (z)animacije” motiviranom aktualnom muzejskom Izložbom „Obitelj Legenstein – Odgajani za uspjeh”. Učenici 3. razreda III. osnovne škole Čakovec, koje je vodila učiteljica Zdenka Novak, izrađivali su crteže na osnovu viđenih sadržaja sa spomenute izložbe, a onda su posebnom tehnikom, kroz koju su ih vodile članice čakovečke Škole animiranog filma, Jasminka Bijelić Ljubić i Dina Nedeljko, od prikupljenog materijala osmislili i izrađivali animirani film. Radionicu je inicirala i pripremila muzejska pedagoginja Ines Virč. U podne već je započela druga radionica „Crno kao Noć (muzeja)” na kojoj su djeca, vođena profesoricom fizike u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec, Melitom Sambolek, eksperimentirala s bojama, svjetlošću i sjenama. Teme na osnovu kojih su radili te pokuse bili su muzejski sadržaji i legenda o zmaju Pozoju.

Nož muzeja u Križevcima bila je u znaku izložbe „Marijan Detoni: Od skice do matrice”, koju je Muzej za umjetnost i obrt, u sklopu ovogodišnje Noći muzeja, ostvario u umjetnikovu rodnom gradu. Bila je to jedinstvena je prilika i za upoznavanje križevačke javnosti s rasponima Detonijeva grafičkog stvaralaštva koji je na medij grafike nevjerojatnom tehnikom prenosio i dočarao atmosferu svakodnevice ljudi u jeku ekonomske krize kroz prizore, otpuštenih, gladnih i nezaposlenih, kao i prikaze putovanja i stradanja.

Obiteljska noćna šetnja Salonom

U Solinu su tijekom ove večeri posjetitelji imali prilike uživati u organiziranom obilasku i prigodnom programu kojeg je Arheološki muzej Split upriličio na lokalitetu Salone, zatim u etnografskoj zbirci i prezentaciji starih običaja koje su u prostoru Gašpine mlinice priredili Turistička zajednica grada Solina, Udruga Solinjani i koncesionar OPG „Marušić” te u razgledavanju Zbirke eksponata iz Domovinskoga rata UHBDDR-a postavljenoj u izložbenom prostoru u Zvonimirovoj ulici.

„Zlatno doba hrvatske arheologije” naziv je to publikacije predstavljene u salonitanskom Tusculumu u sklopu Noći muzeja. Riječ je o inovativno-edukativnoj publikaciji tiskanoj u obliku kalendara koja oživljava ključne datume i događaje iz povijesti Arheološkoga muzeja povezujući ih s datumima iz povijesti općenito.

Uz publikaciju u Tusculumu je iste večeri predstavljena i lenta vremena, pisani trag povijesti muzeja. Ova inicijativa proizašla je iz istog vizualnog identiteta i koncepta koji su oblikovali kalendar te uz najvažnije datume donosi i prikaz najvažnijih muzejskih nalaza. 

Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru sudjelovala je i ove godine u Noći muzeja, za koju su benediktinke priredile bogat i edukativan program u kojemu je sudjelovao veći broj učenika srednjoškolaca. Obilježavanju se razgledavanjem postava pridružila i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. U ovogodišnjem programu sudjelovali su i članovi Udruge slijepih i slabovidnih osoba Zadarske županije za koje je organizirano stručno vodstvo stalnim postavom. Posjetitelji su imali priliku upoznati se s tehnikom izrade čipke kojom se još koriste redovnice u Samostanu sv. Marije.

Programi za djecu

Poseban program za djecu pripremljen je bio i u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, u kojemu su imali priču o samome muzeju, namijenjenu školarcima, te vodstvo aktualnom izložbom „Vidljive” i učeničku plesnu izvedbu inspiriranu tom izložbom, projekciju filma Žena u ogledalu Jagode Kaloper te radionicu o bojama u Dječjoj kući.

I u cijeloj Slavoniji bila je bogata ponuda aktivnosti i radionica prilagođenih djeci na ovogodišnjoj manifestaciji Noć muzeja. Evo nekih. 

U Arheološkom muzeju Osijek bio je upriličen Dječju kutak u kojemu su djeca upoznavala svijet speleologije i arheologije kroz igru.

U Gimnaziji A. G. Matoša u Đakovu održana je radionica Neka vas valovi nose tamo gdje svjetlost ne može te eksperimenti na temu brzine širenja zvuka u zraku. Bila je tu još i radionica Hrvatska zvijezda Bauhausa – Otti Berger izrada tapiserija u stilu Bauhausa za djecu predškolske dobi, dok je u Spomen-muzeju biskupa J. J. Strossmayera izvedena predstava za djecu Vrijeme je za bajku. 

U Ustanovi za kulturne djelatnosti „Ante Evetović Miroljub” u Valpovu održana je radionica „Mali arheolozi”, oblikovanje predmeta od gline, te likovna radionica za djecu i mlade s motivima iz povijesti Valpova i valpovačkog dvorca.

U Vrpolju, pak, u Spomen galeriji Ivana Meštrovića održana je likovna radionica za djecu, „Motiv majke u djelu Ivana Meštrovića”. 

Ovogodišnju Noć muzeja posjetilo je ukupno 165 633 posjetitelja. Daleko je to od onih rekorda koji su bilježili i više od tristo tisuća posjetitelja, ali – ipak se kreće!