Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima

Tek svako 10. dijete u dobi od 9 do 11 godina povjerava se bližnjima kada naiđe na uznemirujući online sadržaj Potrebna je žurnija reakcija zavoda za socijalni rad i školske medicine te bolja obostrana komunikacija ‒ Brigitte Gmaz, ravnateljica Osnovne škole Vladimir Bosnar iz Stubičkih Toplica Učenici u Mađarskoj slušaju predmet Život i sigurnosna edukacija, što uključuje i mentalno zdravlje. Jak je naglasak na učeničkim klubovima ‒ Beáta Siklósi s mađarskog Instituta LisztTrebala bi postojati jača suradnja kako bi škola dobila važne informacije o razvoju djeteta predškolske dobi ‒ Blaženka Crvenković, odgojiteljica DV Crvenkapica, Ilok Zaposlenici u sustavu odgoja i obrazovanja često doživljavaju narušenu ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Kognitivno i emocionalno opterećenje zbog potreba njihovih učenika te potraga za mogućim odgojno-obrazovnim rješenjima nerijetko se nastavlja i izvan radnog vremena, a pritisak roditelja je u porastu. Djelomično, navedene poteškoće proizlaze iz statusne pozicije profesije. Usporediv element odnosi se na praksu profesionalne solidarnosti, primjerice u medicinskoj struci, gdje institucionalna i kolegijalna podrška znatno pridonosi očuvanju profesionalnog integriteta. Slične oblike stručnog jedinstva potrebno je jačati i u odgojno-obrazovnom sustavu. Naglasila je to izvanredna profesorica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Nevenka Maras na zapaženom plenarnom predavanju održanom na Jesenskoj školi učitelja i odgojitelja, međunarodnom stručno-znanstvenom skupu u organizaciji Hrvatskog pedagoško- književnog zbora (HPKZ), koji je u Opatiji okupio 320 sudionika. Tema skupa bila je Mentalno i tjelesno zdravlje. Riječ je o temi o kojoj su u proteklih mjesec dana u Hrvatskoj održana četiri skupa u različitim organizacijama, što upućuje na prepoznavanje važnosti problema. Dr. sc. Antonia Puljić, psihijatrica iz KBC Sestre milosrdnice, u zapaženom predavanju istaknula je kako istraživanja pokazuju da 50 posto svih psihičkih poremećaja nastaje prije 14. godine života, što je frapantno. Djeca ovisnika ‒ Do 24. godine razvija se već tri četvrtine svih psihičkih poremećaja. Prema podatcima UNICEF-a, 11,5 posto ili oko 44 tisuće adolescenata u svijetu ima problem s mentalnim zdravljem. U EU između 15 i 20 posto djece ima psihičke poremećaje, od toga 5 do 10 posto depresivne smetnje, 2 do 9 posto anksioznost ili specifične fobije, 3 do 5 posto poremećaj pažnje i hiperaktivnost te 4 do 10 posto poremećaj agresivnog ponašanja ‒ navela je Antonia Puljić u predavanju Djeca alkoholičara i ovisnika, ističući šest najvažnijih stresora za dječju psihopatologiju. Oni su: sukob između roditelja, depresivnost roditelja, zanemarivanje i zlostavljanje, loši socioekonomski uvjeti, veliki broj članova obitelji te kriminalitet roditelja. ‒ Jedan od poražavajućih podataka jest da 80 posto djece u trenutku početka liječenja njihovih roditelja od ovisnosti imaju manje od 15 godina, što znači da je njihov razvoj ometen od