Ostvarena postignuća učenika temelje se na sveobuhvatnom okviru TI MSS-ova istraživanja koja pokrivaju široki raspon matematičkih i prirodoslovnih sadržaja te kognitivnih vještina, koja objektivno i standardizirano mjere stečena znanja…
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 40-41 / 15.12.2020.

U Nizozemskoj volimo tulipane, klompe i vafle, ali volimo i hrvatsko more, pjesme, običaje i priče svojih obitelji. Nizozemska je zemlja u kojoj živimo i odrastamo, ali nema nikakve dvojbe za koga navijamo

Od ukupno 91 zemlje sudionice, Hrvatska je zauzela 33. mjesto u prirodoslovnoj pismenosti u odnosu na 36. mjesto u prethodnom ciklusu

Objavljeni su konačni rezultati prvoga roka državne mature za ovu školsku godinu, a Gimnazija Antuna Gustava Matoša – Zabok napravila je analizu uspjeha svojih maturanata. Od njih 95, 89 je položilo državnu maturu u prvom roku s izvrsnim rezultatima

Prof. Markovac dao je golem doprinos i u razvoju matematičkih udžbenika. Svi smo odrasli na njegovim udžbenicima i činili prve formalne matematičke korake uz udžbenike prof. Markovca te stjecali osnove matematičke pismenosti. Njegovi su udžbenici u uporabi više od pola stoljeća

Matematičko-fizički list, br. 3/303, Zagreb, 2025./2026.

Analiza se temelji na glavnim međunarodnim izvješćima, uključujući PISA-u, te pokazuje da je Španjolska, unatoč poboljšanjima u nekim područjima, i dalje pri dnu kad je obrazovanje u pitanju

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca