Svjetski poznati hrvatski znanstvenici

Sadržaj novoga broja Matematičko-fizičkog lista, koji prilozima na drugoj i trećoj stranici omota i dalje obilježava 75 godina izlaženja, otvara intervju s Hrvojem Abrahamom, teorijskim fizičarom, stručnjakom za računalne metode i simulacije koji je priredila Ana Smontara. Vrlo je rano pokazao zanimanje za znanost. Kao srednjoškolac bio je član državne ekipe na 27. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike. Završio je studij fizike na PMF-u u Zagrebu, da bi se onda posvetio znanosti. Grupa autora, Ivica Friščić, Zoran Rukelj, Petar Žugec, Mihael S. Grbić i Ivan Kupčić, priredili su opsežan prilog Osnovni principi kvantnog računanja. Tu je i prilog Makroskopsko kvantno mehaničko tuneliranje koji je priredio Ivica Picek, a riječ je o otkriću za koje su John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis dobili Nobelovu nagradu za fiziku 2025. godine.

Od priloga iz matematike spomenimo najprije intervju s Vjeranom Harijem, primijenjenim matematičarom koji je najveći dio radnog vijeka proveo na Matematičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Znatno je pridonio otvaranju vrlo jake, svjetski poznate grupe hrvatskih matematičara u području matrične teorije i matričnih algoritama. Bio je i predstojnik Zavoda za numeričku matematiku i računarstvo. Aleksandar Hatzivelkos u članku Najteži lagani geometrijski problem prati postupno rješavanje jednoga problema koristeći se samo elementarnim geometrijskim identitetima i svojstvima koja se upoznaju još u osnovnoj školi. Tomislav Pejković u prilogu Frizovi u konkatedrali otkriva preko slika koliko ima skrivene matematike u unutrašnjosti grkokatoličke konkatedralne crkve svetog Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu. 

MFL donosi i sjećanje na Branka Guberinu, svjetski poznatoga fizičara u području fizike elementarnih čestica, astrofizike i kozmologije. Još kao gimnazijalac utemeljio je prvu astronomsku grupu u rodnom Šibeniku. Obnašao je brojne dužnosti u znanosti, za što je dobio vrijedna državna priznanja. Ostao je u stalnom sjećanju svojih suradnika na Institutu Ruđer Bošković, kao i mnogima drugima. (as)

Meso u prehrani – istine i mitovi

Modra lasta, prvi interaktivni časopis za mlade, br. 7, Školska knjiga, ožujak 2026.

Novi broj Modre laste započinjemo najpričom Žene, cvijeće i zapetljancije književnice Melite Rundek, na koju se nastavlja rubrika Anitin školski kutak, koju uređuje Anita Šojat, prof. hrvatskog jezika, iz koje će čitatelji doznati koja su to zlatna školska pravila ili kako da školska svakodnevica bude ugodna. 

Nikola Poljak u rubrici Svakodnevna fizika objašnjava kako radi bicikl, dok u rubrici Matematičke crtice, koju uređuje profesorica matematike Sanja Sruk, nalazimo članak pod naslovom Legenda o Lo Shu, a riječ je o tome da je upravo Kina kolijevka razvoja matematike. U rubrici Talentaonica nalazimo pjesme, priče i općenito literarne tekstove samih čitatelja...

Za rubriku Od glave do pete autorice Leopoldina Vitković i Melita Povalec, biologinje, pripremile su tekst Od ulaza do izlaza iz kojega doznajemo što se sve događa s hranom koju unosimo u naše tijelo. 

Biokemičarka Donatella Verbanac uređuje rubriku Nutriznalac, u kojoj je u ovom broju članak pod naslovom Meso u prehrani – istine i mitovi. U rubrici Mentalni trening, koju priprema psihologinja Sandra Đurijanček, članak je pod naslovom Majstori javnog nastupa iz kojega će čitatelji doznati na koje sve načine mogu svladati tremu prije javnog nastupa.

U rubrici Učenici suradnici zanimljiv je tekst pod naslovom Džep pun tajni, koji je napisala Paula Gabrić, učenica 5. razreda OŠ Dobriše Cesarića iz Osijeka, a tekst prate ilustracije Petre Čibej i Lane Čibej, učenica drugog razreda Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju iz Zagreba. U Čitateljskom klubu Školske knjige Ana Pehar, profesorica hrvatskoga i švedskog jezika, predstavlja knjigu Za ptice i one koje sanjaju letjeti autorice Margaret Atwood, koja može pronaći u knjižarama Školske knjige i u internetskoj trgovini. Riječ je o dirljivoj priči koja govori o snažnoj povezanosti svih bića. Vrijedi pročitati.

Od ostalih priloga izdvajamo rubriku Era(smus) putovanja koja donosi pregled putovanja i projekata ostvarenih u sklopu Erasmusa, programa Europske unije koji omogućuje učenicima, studentima i učiteljima te mladima općenito sudjelovanje u međunarodnim projektima, razmjenama i edukacijama. U ovome broju to su putovanja s učenicima OŠ Barilović iz Barilovića u Španjolsku te s učenicima OŠ Grigora Viteza iz Osijeka u Rumunjsku. (ir) 

Uz 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva

Kolo, časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, broj 4., Zagreb, 2025.

Broj 4 časopisa Kolo za 2025. godinu donosi tematski blok posvećen 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, s naglaskom na povijesne i kulturne aspekte te obljetnice. Prilozi obrađuju teme od kontakata papa s hrvatskim vladarima u 9. i 10. stoljeću, preko tradicije krunidbe kralja Tomislava, do proslave tisućite godišnjice kraljevstva 1925. godine i umjetničkih interpretacija tih događaja.

Tematski prilog otvara tekst Alojza Jembriha „Rex Croatorum” i papa Ivan X., u kojemu autor podsjeća kako su već u 7. stoljeću zabilježeni prvi ranosrednjovjekovni kontakti papa s hrvatskim povijesnim prostorom. Kad je, pak, riječ o papi Ivanu X. i hrvatskim vladarima (u ovome slučaju s Tomislavom), autor najprije pokušava rasvijetliti što je bila tema rasprave na splitskim saborima 925. i 928. – je li to bilo pitanje bogoslužja na slavenskom jeziku ili borba za hrvatsku narodnu Crkvu. Nakon pomne analize zaključaka splitskih crkvenih sabora, prema kojima nije bila dopuštena liturgija na slavenskom jeziku, te papina pisma Tomislavu, kojega je papa oslovio titulom „rex Chroatorum”, autor zaključuje kako slavensko bogoslužje ipak nije u potpunosti zabranjeno, nego je dopušteno u iznimnim slučajevima i uz papino dopuštenje. Jembrih svoj članak završava razmatranjem sudbine glagoljice nakon crkvenih splitskih sabora 925. i 928.

Godine 1925. svečano je diljem Hrvatske proslavljena 1000. godišnjica Hrvatskoga Kraljevstva, kada je inicijator obilježavanja proslave bila Družba „Braća Hrvatskog Zmaja”. Bernardica Kraljević u svome članku podsjeća na tu proslavu, posvetivši glavnu pozornost jednoj od pet velikih proslava održanoj u gradu Zagrebu koju je organizirao Hrvatski pjevački savez na čelu s tadašnjim predsjednikom Nikolom Fallerom i glavnim tajnikom i dirigentom Rudolfom Matzom 25. listopada 1925. godine, a koja, kako piše Bernardica Kraljević, nije bila obuhvaćena u većini dosad objavljenih historiografskih radova. Autorica pritom daje detaljan pregled djelovanja glazbene organizacije Savez hrvatskih pjevačkih društava (odnosno Hrvatski pjevački savez koji je osnovan 1875. godine) i njegov prinos razvoju tradicije slavljenja hrvatske kulture, a svoj članak završava riječima kako je rečena smotra 25. listopada 1925. godine bila „toga subotnjeg prijepodneva začuđenim prolaznicima neobičan podsjetnik na davne graditelje hrvatske glazbene kulture i na brižno stvarano svehrvatsko zajedništvo kroz narodnu i umjetničku hrvatsku pjesmu”.

Mahira Isak i Danijela Papić donose kronološki osvrt na obilježavanje 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju, a Stipe Kutleša osvrće se na umjetničku interpretaciju krunidbe kralja Tomislava – u povodu obilježavanja 1100. obljetnice i izložbe „Duvno polje – kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava” u Etnografskom muzeju u Zagrebu koju je pratila i monografija Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju.

Navedenim autorima pridružuje se i Vladimir Lončarević ulomcima iz jedinstvenoga književnoga uratka, pod naslovom Hrvatski spjev o velegodini 1100. kralja Tomislava i Kraljevstva Hrvatskoga na način starih poet složen i ugođen, koji je zapravo „složen i ugođen” kombinacijom stihova preuzetih od poznatih hrvatskih pjesnika Marka Marulića, Andrije Kačića Miošića, Grge Martića, Antuna Gustava Matoša i drugih u koje potom umeće svoje stihove. Cijeli je spjev, koji ima osam pjevanja, napisan u epskom desetercu (iznimno lirskom), „čestom stihu naše epske versifikacije od 18. do 20. stoljeća, koji smo, uz ostale razloge, na ovaj način nastojali reafirmirati”, kako navodi autor Lončarević u podrubnici (fusnoti) uz ovaj izbor za Kolo u koji je uvrstio I., V., VI. I VII. pjevanje. U svakom slučaju, nesvakidašnji pjesnički eksperiment koji ne će ostati bez odjeka u recentnoj književnokritičkoj publicistici.

Osim ovoga tematskoga bloka ima u ovom broju Kola i drugih zanimljivih priloga. Među ostalim, tu je i prilog Milane Vuković Runjić o Vladimiru Vidriću pod naslovom Elegantna i neuhvatljiva Arkadija Vladimira Vidrića, u povodu 150. obljetnice pjesnikova rođenja, kao i osvrt Stjepana Damjanovića na knjigu Slavka Kovačića Glagoljaštvo na području stare Splitske metropolije.(ir)