Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku. Odličnu ocjenu iz ispita materinskog jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola…

Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku. Odličnu ocjenu iz ispita materinskog jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola

Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku. Odličnu ocjenu iz ispita materinskog jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola

U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja predstavljeni su konačni rezultati državne mature. Samo je jedan učenik u Hrvatskoj uspio dobiti maksimalan broj bodova na ispitu iz biologije. Troje njih isti je uspjeh postiglo iz matematike (osnovna razina znanja), a po pet iz fizike i psihologije. Sve točne odgovore iz informatike ponudilo je osmero učenika, koliko i njih iz engleskog (viša razina), dok je u slučaju kemije riječ o devet pristupnika maturi. Matematiku na višoj razini znanja s maksimalnim brojem bodova riješilo je 12 učenika.


U Dječjem vrtiću Ploče, područnom objektu Staševica, u mješovitoj jasličkoj skupini krenulo se u projekt o emocijama koji bi trebao pomoći djeci da nauče izreći i imenovati svoje emocije tako da u tim trenutcima imaju svijest o svojem ponašanju prema drugima te da tijekom aktivnosti i u igri razumiju da imaju pravo na svoje emocije, ali i odgovornost za njih

Gotovo 20 posto učenika palo je na državnoj maturi: 5.612 učenika od njih blizu 29 tisuća koliko ih je pristupilo ispitima nije uspjelo zadovoljiti prag prolaznosti. Trećina učenika strukovnih škola pala je na maturi, dok se broj gimnazijalaca koji će morati ponoviti ispite u jesenskom roku ove godine u odnosu na prošlu gotovo udvostručio: lani je palo 223 gimnazijalaca (2,2 posto), a ove godine njih 421 (četiri posto). Najgore riješen ispit je onaj iz fizike – pao ga je gotovo pa svaki drugi učenik.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima

Na festivalu filma djece i mladih zemalja Mediterana dokumentarni film „Dom koji se pamti”, u produkciji domske Filmske družine BuraMotion, osvojio je Grand Prix za najbolji film festivala

Ravnomjernijom raspodjelom modula kroz sve razrede ujednačilo bi se opterećenje učenika i nastavnika, dok bi učenici opće i srodne sadržaje povezali sa stručnim modulima tijekom cijelog školovanja, a ne samo na njegovu početku

Film snažno poziva društvo da postane osjetljivije, strpljivije i odgovornije, upozorava da je ruganje oblik nasilja, a razumijevanje prvi korak prema uključivijoj zajednici

Škole su dobile imena pisaca gotovo isključivo zbog rođenja ili zasluga za mjesto u kojemu je škola, što upućuje na dominantni zavičajni kriterij pri odabiru imena, dok su nacionalne zasluge u drugom planu

Znanstveni skup „Tragom riječi i baštine”, posvećen prof. emerit. dr. sc. Alojzu Jembrihu, hrvatskom kroatologu, književnom povjesničaru, jezikoslovcu, slavistu i filologu povijesti hrvatskoga jezika i kajkavske dijalektologije, prigodom njegova 80. rođendana i 50. obljetnice znanstvenoga rada, održan je u petak 13. studenoga 2026. u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za kroatologiju, na Znanstveno-učilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju.