U organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, prošlog je petka održan okrugli stol o temi Kome trebaju obrazovanje i znanost?, unutar koje se raspravljalo o proračunskim izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje, a upravo ta tema potaknuta je aktualnim događanjima vezanima za izglasavanje državnog proračuna za 2016. godinu. Hrvatski znanstvenici istaknuli su da je znanost razvojna djelatnost, te zatražili da se prekine politika stalnoga smanjenja ulaganja u tu propulzivnu djelatnost...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 11 / 22.03.2016

Povijest Školskih novina govori o tome da informacijske potrebe školstva ne ovise o društvenom sustavu te kako se identitetskim glasilom mogu prevladati negativni učinci pretjerane disperzije profesionalnih informacija u današnjem digitaliziranom svijetu

OGLAS
Novo izvješće mreže Eurydice pod naslovom „Digitalno obrazovanje u školama u Europi 2026. godine: Smanjivanje razlika u pristupu, poučavanju i učenju” istražuje kako europski obrazovni sustavi podupiru digitalno obrazovanje odnosno kako primjenjuju digitalnu tehnologiju u nastavnom procesu te analizira spremnost obrazovnih sustava, nastavnika i učenika za digitalno doba

U Supetru se okupilo više od stotinu znanstvenika iz brojnih europskih zemalja, SAD-a, Kanade, Kine, Japana i Brazila. Na prvi pogled, naziv XVI Sphingolipid Club Meeting zvuči kao skup za vrlo uzak krug stručnjaka. I jest riječ o specijaliziranom području, ali ono čime se ti znanstvenici bave seže mnogo dalje od laboratorija

Nedostatak nastavnika posebno je vidljiv u područjima elektrotehnike, strojarstva i srodnih tehničkih disciplina, a još veći problem predstavlja nedostatak nastavnika iz uže specijaliziranih područja. Ova tiha kriza prijeti kvaliteti obrazovanja

Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu

U organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, ogranka Krapinsko-zagorske županije – „Zajedno vrtići i škole”, održan je međunarodno stručno-znanstveni skup koji je okupio više od 240 odgajateljica, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića i škola

U jednoj posebnoj školi u Keniji učionice izgledaju posve drugačije nego drugdje. Umjesto da stoje pred učenicima i predaju, nastavnici u školi Rare Gem Talent koriste praktične metode učenja koje uključuju vid, sluh i osjetila. Takav pristup osmišljen je za posebnu skupinu učenika: djecu s disleksijom.

U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.

Švedski standardi čitanja, koji su 2000. bili među najvišima u Europi, počeli su padati, a rezultati na PISA testiranju svedeni su na najnižu razinu, iza Ujedinjenog Kraljevstva

Generacija Z prva je u modernoj povijesti koja u prosjeku postiže slabije obrazovne rezultate od prethodnih generacija. Prema neuroznanstveniku Jaredu Cooneyju Horvathu, koji je o tome govorio i pred američkim Senatom, razlog nije u lijenosti, već u načinu na koji djeca danas uče i snažnom utjecaju stalne izloženosti ekranima na mozak u razvoju.

Institut za javne financije nesumnjivo je relevantna i respektabilna institucija u području javne politike. Upravo zato odgovornost za način na koji se njegovi nalazi interpretiraju i javno komuniciraju mora biti veća, a ne manja. Istraživanje koje je u svojoj osnovi zamišljeno kao analiza „tehničke učinkovitosti” javnih osnovnih škola završilo je kao medijska rang lista uspješnosti s posljedicama koje nadilaze znanstveni okvir.

Psiholozi i pedagozi naglašavaju da igra nije luksuz već nužnost. Prema preporukama UNICEF-a i drugih relevantnih organizacija, slobodna i vođena igra trebala bi biti sastavni dio svakodnevnog života djeteta. Igra je prostor u kojem djeca uče socijalne vještine, razvijaju empatiju i uče prepoznati i kontrolirati emocije