Škole tvrde: knjige ne trebaju, učenici dokazali suprotno

Prošle je godine ministarstvo obrazovanja uložilo 62 milijuna funti u kupnju udžbenika i priručnika za učitelje, 40 milijuna u kupnju beletristike i publicistike za učenike te dodatno financiralo poboljšanje školskih knjižnica Na početku svakog sata učenici pet minuta čitaju knjigu koju su sami izabrali Nedugo nakon što je švedska država uložila milijune kako bi u učionice uvela prijenosna računala i tablete, učiteljicu Bitte Lang njezini su učenici počeli pitati za knjige. Većinom su to bili dječaci koji su se mučili s učenjem čitanja i smatrali da ih gledanje u ekran ometa. No škole su u to vrijeme postupno ukidale udžbenike i tiskane nastavne materijale. – Rekli su mi: 'Želimo knjigu'. Stoga smo ispisali stranice i oni su ih povezali u knjigu. To im je trebalo – rekla je Lang, učiteljica za podršku učenju u školi Bandhagen južno od Stockholma. Tijekom 2000-ih i 2010-ih knjige su sve više nestajale iz švedskih učionica, a zamijenjene su prijenosnim računalima i drugim digitalnim uređajima. Ideja je bila pripremiti učenike za život u digitalnom svijetu. Međutim, švedski standardi čitanja, koji su 2000. bili među najvišima u Europi, počeli su padati. Godine 2012., nakon godina pada, rezultati na PISA testiranju – međunarodnom testu koji mjeri čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost petnaestogodišnjaka – pali su na najnižu razinu, iza Ujedinjenog Kraljevstva. Do 2022. rezultati su pokazali da je svaki četvrti učenik koji završi srednju školu funkcionalno nepismen (iako je to i dalje malo iznad prosjeka razvijenih zemalja), a djeca iz siromašnijih imigrantskih obitelji sve više zaostaju za vršnjacima. Prevelik oslonac – Postoje mladi ljudi koji su odrasli u tom sustavu i sada su na sveučilištu, a ne znaju pravilno čitati i pisati – rekla je Lang, dodavši kako smatra da su neka od te djece pogrešno dijagnosticirana s poteškoćama poput disleksije, iako zapravo nisu dobila dovoljno vremena i podrške da nauče čitati. Vlasti i učitelji kažu da je djelomični uzrok bio prevelik oslonac na ekrane umjesto na tiskane knjige. Tu su i nedostaci u obrazovanju učitelja, ukidanje posebnih mjera za pomoć učenicima koji zaostaju te nedovoljno prepoznavanje izazova koje su masovna imigracija i rastuća nejednakost donijeli školama. Sada su švedske vlasti promijenile pristup i pokušavaju vratiti knjige u učionice. Država je pokrenula nacionalni izazov čitanja za desetogodišnjake – razredi koji pročitaju najviše knjiga osvajaju nagrade. Prošle je godine ministarstvo obrazovanja uložilo 62 milijuna funti u kupnju udžbenika i priručnika za učitelje, 40 milijuna u kupnju beletristike i publicistike za učenike te dodatno financiralo poboljšanje školskih knjižnica. Također, digitalnim uređajima najmlađi bi se učenici trebali koristiti znatno rjeđe, a stariji samo selektivno. U školi Bandhagen učiteljice poput Lang i njezine kolegice Laile Bakri, koja predaje učenicima četvrtog razreda, posebno se trude uvesti knjige na svaki nastavni sat i potaknuti ljubav prema