Kad sfingolipidi dovedu svjetsku znanost na Brač

Što povezuje moždani udar, tumore, neurodegenerativne i metaboličke bolesti? Dio odgovora krije se u molekulama za koje većina ljudi vjerojatno nikada nije čula - sfingolipidima. Riječ je o skupini lipida koje su sastavni dio svih naših stanica. Iako ih često zamišljamo samo kao „građevni materijal” staničnih membrana, njihova je uloga mnogo složenija: sudjeluju u prijenosu signala unutar stanice te utječu na njezin rast, preživljavanje i odgovor na različite podražaje. Zbog toga se promjene u metabolizmu sfingolipida danas intenzivno istražuju u brojnim bolestima. 

Zanimljivo je i njihovo ime. Sfingolipidi su dobili ime po Sfingi, mitskom biću koje je putnicima postavljalo zagonetke. Istraživačima koji su se susretali s neobičnim i složenim svojstvima ovih lipida njihova je struktura bila svojevrsna zagonetka, pa su ih povezali upravo sa Sfingom.

Upravo su sfingolipidi krajem rujna u Supetru okupili više od sto znanstvenika iz brojnih europskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Kine, Japana i Brazila. Na prvi pogled, naziv XVI Sphingolipid Club Meeting zvuči kao skup za vrlo uzak krug stručnjaka. I jest riječ o specijaliziranom području, ali ono čime se ti znanstvenici bave seže mnogo dalje od laboratorija.

Od 22. do 26. rujna istraživači koji se bave tim područjem okupili su se u Supetru na Braču, gdje je Sphingolipid Club Meeting prvi put u svojoj gotovo tri desetljeća dugoj povijesti održan u Hrvatskoj. Skup su, u suradnji sa Sphingolipid Clubom, organizirale Dragana Fabris i Ivana Karmelić sa Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U pripremu i provedbu bili su uključeni i doktorandi, koji su tako međunarodni znanstveni susret upoznali i s druge strane, ne samo kao sudionici nego i kao dio organizacijskog tima.

 Od pionira područja do nove generacije znanstvenika

Središnje predavanje ovog skupa održao je Yusuf Hannun (Stony Brook University, SAD), jedan od pionira istraživanja bioaktivnih sfingolipida. Njegov je znanstveni rad dao važan doprinos razumijevanju sfingolipida kao molekula koje, osim strukturne uloge u membranama, sudjeluju i u staničnoj signalizaciji. 

Među pozvanim predavačima bili su i Ronald Schnaar (Johns Hopkins University, SAD), Scott Summers (University of Utah, SAD), Christian Metallo (Salk Institute/University of California, SAD), José Carlos Fernández-Checa (IIBB-CSIC, Španjolska), Giovanni D'Angelo (EPFL, Švicarska), Simonetta Sipione (University of Alberta, Kanada), Alina-Diana Zamfir (University of Arad, Rumunjska) i Vladimir Parpura (Zhejiang Chinese Medical University, Kina) uz brojne druge međunarodne znanstvenike.

Važan dio programa pripao je mladim istraživačima, koji su svoje rezultate predstavljali usmenim izlaganjima, posterima i kratkim flash prezentacijama, a najbolja izlaganja bila su i nagrađena. Time su dobili priliku svoje ideje i rezultate istraživanja izravno predstaviti iskusnijim kolegama iz istog područja i uključiti se u rasprave koje često nadilaze okvir samog predavanja. 

Poseban dio programa bila je znanstvena sesija Sphingolipid Signalling and Metabolism in the Nervous System, održana uz potporu Europskog društva za neurokemiju (European Society for Neurochemistry, ESN), koja je dodatno naglasila ulogu mlađe generacije istraživača.

Hrvatska istraživanja pred međunarodnom publikom

Održavanje ovog međunarodnog skupa u Hrvatskoj nadovezalo se na dugogodišnju tradiciju istraživanja sfingolipida na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dodatno povezalo hrvatske istraživače s međunarodnom znanstvenom zajednicom.

Svoja su istraživanja na skupu predstavili znanstvenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Među hrvatskim mladim istraživačima posebno se istaknula doktorandica Adriana Lipovčić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dobitnica ESN nagrade za najbolje usmeno izlaganje mladih istraživača.

Ovakvi susreti važni su i zato što se znanstvena komunikacija ne događa samo za govornicom. Rasprava uz poster, pitanje nakon predavanja ili razgovor tijekom pauze ponekad otvore više novih ideja nego službeni dio programa. Upravo tu često počinju suradnje među laboratorijima koji rade u različitim zemljama.

I malo Brača između predavanja

Tijekom nekoliko dana boravka sudionici su upoznali i Supetar i Brač. Dio programa skupa bio je izlet tijekom kojeg su posjetili Muzej uja u Škripu, Klesarsku školu u Pučišćima i Vinariju Stina u Bolu, pa su uz znanstveni program imali priliku upoznati i bračku povijest, tradiciju maslinarstva, klesarstva i vinarstva te krajolik otoka. 

Između znanstvenih sesija bilo je vremena i za neformalna druženja, zajedničke obroke te upoznavanje lokalne gastronomije i otočnih proizvoda. Tako je boravak na Braču gostima iz različitih dijelova svijeta pružio i nešto više od samog kongresa: upoznavanje mjesta, otoka i zemlje domaćina.

Nakon nekoliko dana sudionici su se vratili svojim laboratorijima, svaki sa svojim bilješkama, novim kontaktima i ponekom idejom koju će tek trebati provjeriti. Prvo održavanje Sphingolipid Club Meetinga u Hrvatskoj pritom je otvorilo prostor za nove znanstvene kontakte i suradnje te dodatno pridonijelo međunarodnoj vidljivosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i hrvatske biomedicinske znanosti.

Za Sphingolipid Club bio je to šesnaesti susret. Za Hrvatsku – prvi. A za neke od sudionika možda i početak neke nove znanstvene priče.