Sjedam na zidić nedaleko od djece i promatram. Vježbaju kao raštimane violine. Svejedno, tih petnaestak otočkih malih školaraca, i ne htijući, zorno je demonstriralo individualne razlike među djecom u tjelesnim redispozicijama za sportske aktivnosti. Samo je to trebalo znati i htjeti vidjeti. Mene su još očarali i ležernom disciplinom s kojom su čekali svoj red za neomiljeno bacanje lopte. To se u Splitu ne bi dogodilo. Bravo mili mali otočani...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 35-36 / 16.11.2021.

Poučna priča o životu jedne učiteljice – njezinu djetinjstvu, odrastanju u skromnoj mnogobrojnoj obitelji, o školovanju, životnim i radnim putešestvima, u stalnoj borbi za vlastito ljudsko i profesionalno dostojanstvo… Imala je težak život, ali je pobijedila

Odavno se već priča i piše o pogubnom djelovanju prezaštićivanja djece. Naše razmažene gradske školarce roditelji dugo i nepotrebno vode u školu. Nose im čak i školske torbe da se dječica ne umore. No ovih nekoliko priča sa sela govore o sasvim drukčijem i ljudskijem odrastanju. Unatoč poteškoćama

Zdrav psihički razvoj iziskuje od djeteta da prođe sve razvojne faze, od rođenja do odrasle dobi, bez preskakanja pojedinih faza. No suvremeni pristup odgoju djece s cijelim nizom pogrješnih odgojnih postupaka doveo je do brojnih psihičkih razvojnih poremećaja u dječjoj i mladenačkoj dobi. To je i tema knjige Zašto nam djeca postaju nasilnici njemačkoga dječjeg psihijatra Michaela Winterhoffa, koju za Školske novine komentira školska psihologinja Milijana Kovačević, dopunjujući autorove stavove i vlastitim spoznajama iz svoga „dnevnika školskoga psihologa”

Sve je bilo neopisivo. Svaki mi je izlet nahranio dušu, osnažio tijelo, proširio vidike, bio sjajna teretana za moj mozgić s razvojem po opadajućoj krivulji, preplavio me ljubavlju prema divnim ljudima koji su me okruživali, punio ushitom sred čarobnice Prirode, a da ne govorim o kulturno-povijesnim čudesima koje u sebi krije to malo kamenitog i naoko škrtog prostora Žrnovnice, Peruna, Podmosorja, Mosora...

Prilično je složenije biti razrednik nego samo učitelj. Napose danas kad su se i djeca i roditelji raspojasali, pa sve češće uzimaju stvari u svoje ruke, a prosvjetne vlasti koketiraju s njima prepuštajući djelatnike njihovoj vjetrometini. Osposobljavanju za ulogu razrednika tijekom obrazovanja, pa i kasnije na dodatnim edukacijama, ne posvećuje se dovoljno pozornosti. Ovo je priča o jednoj baki i jednom razredniku, koja pokazuje kako i jedna i druga uloga umnogome ovise o osobnosti onoga tko je baka ili razrednik

Ovo je priča o vrlo uspješnom poslovnom čovjeku, motoristu dobrotvoru gotovo svjetskoga glasa, odličnom organizatoru, voditelju i vođi, primjernu suprugu, ocu troje djece i autoru dojmljive knjige 300.000 kilometara motoavanture, u kojoj priča o svojim vrelima adrenalina, putovanjima prštavima od avanture, izazova, ali i pogibelji

Moja su stopala operirana. Uspješno, ali nedostatak empatije, u nekih koji su s tim itekako imali veze, nažalost, ne može se operirati. No, sustavnošću, promišljenim, upornim, znalačkim radom (i na sebi) te poticajima i odgojem sa srcem, može se početi ili, bolje, nastaviti razvijati tamo gdje je, u nesretnika kojima se to dogodilo, stalo. Empatija se može razvijati gotovo doživotno. Neka je baštine bar budući, jer ona može spasiti svijet. U prilog tomu i ova priča!

Djetinjstvo je ključno razdoblje koje definira navike provođenja slobodnoga vremena i u kojem odrasle osobe imaju važnu ulogu u razvoju djetetove sposobnosti prepoznavanja vrijednosti kvalitetno osmišljenih i svrhovitih aktivnosti u slobodnom vremenu

Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”

• TEMA BROJA Štrajk upozorenja bio je zadnja prilika prije ozbiljnijih sindikalnih akcija
Hoće li se ovoga puta prosvjeta izboriti za status djelatnosti
Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”…

Za ocjenu dobar prag prolaznosti iznosit će 50 posto, za vrlo dobar 70 posto, a za odličan 85 posto. Prag prolaznosti za dovoljan iznosit će 25 posto za matematičko-prirodoslovno područje, odnosno 30 posto za jezičnu komunikaciju i društveno područje

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo