U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) predstavljene su novosti vezane za polaganje državne mature, a odnose se na postotke prolaznosti na ispitima. Novina jest da se ovime prvi puta objavljuju pragovi prolaznosti, i to osam mjeseci prije polaganja sljedeće mature. Dosad je, naime, povjerenstvo NCVVO-a pragove svih ispita određivalo nakon što su ispiti napisani. Nadalje, umjesto dosadašnjih devet različitih pragova prolaznosti, na maturi u školskoj godini 2024./2025. postojat će svega dva praga, pri čemu se prvi puta uvode jedinstveni pragovi prolaznosti za ocjene dobar, vrlo dobar i odličan. Za ocjenu dobar prag prolaznosti iznosit će 50 posto, za vrlo dobar 70 posto, a za odličan 85 posto. Prag prolaznosti za dovoljan iznosit će 25 posto za matematičko-prirodoslovno područje, odnosno 30 posto za jezičnu komunikaciju i društveno područje. Prag prolaznosti na prijašnjim ispitima državne mature iz matematike iznosio je od 20 do 28,33 posto (viša razina znanja), odnosno od 22,5 do 27,5 posto (osnovna razina), a sada će obje varijante iznositi 25 posto. Isti prag prolaznosti vrijedit će i za pet izbornih predmeta – fiziku, biologiju, kemiju, geografiju i informatiku. Pritom se prag prolaznosti za ocjenu odličan iz matematike 'cementira' na 85 posto, dok je u prijašnjim godinama provođenja mature 'klizio' od 80 do 88 posto u slučaju više razine znanja, odnosno od 82,5 do čak 90 posto za osnovnu razinu. U slučaju hrvatskog jezika, novi prag prolaznosti se smanjuje i iznosi 30 posto (zadnje četiri godine iznosio je 35 posto), a za ocjenu odličan 85 posto. Na posljednjoj maturi za odličnu ocjenu iz hrvatskog trebalo je 81 posto. Isti pragovi prolaznosti – 30 posto, odnosno 85 posto za ocjenu odličan – vrijedit će i za engleski, odnosno njemački jezik. Za prolaz na ispitima državne mature iz izbornih predmeta politika i gospodarstvo, psihologija, povijest, sociologija, filozofija, logika, vjeronauk i etika bit će potrebno točno riješiti 30 posto ispita. Po riječima ravnatelja Centra Vinka Filipovića, cilj je standardizirati ispite i ujednačiti kriterije za sva područja. – Ove promjene nisu na tragu očekivanja da što više maturanata prođe maturu, nego da dovoljno unaprijed imaju jasne kriterije što se od njih očekuje za određenu ocjenu, što dosad nije bio slučaj ‒ rekao je Filipović. Pojasnio je kako su se od 2010. godine pragovi prolaznosti određivali prije objave privremenih rezultata, što više ne će biti slučaj. Time se, objašnjava ravnatelj, otklanjaju prigovori koji su se dosad mogli čuti. ‒ Ovime smo napravili hrabar iskorak ne bismo li jasno definirali pragove za sve ocjene i predmete. Pragovi su se prije donosili kada se vidjelo kako su maturanti napisali sve predmete ‒ potvrdio je. Na upit nije li prag prolaznosti od 25 posto prenizak, s obzirom na to da je na testovima u školama za ocjenu dovoljan potreban viši postotak točnih odgovora, Filipović kaže kako su ispiti u školama koje uglavnom pripremaju učitelji