Uz nova zapošljavanja, došlo je i do povećanja satnice učiteljima hrvatskog jezika, matematike i njemačkog jezika, kako bi se osigurala kvalitetna provedba dodatne i individualizirane nastave u okviru CDŠ programa. Poseban izazov u područnim školama predstavlja nedostatak spremačica
Prednosti cjelodnevne škole vidljive su u kvaliteti rada, podršci učenicima i većem uključivanju u školske aktivnosti, dok se izazovi najviše odnose na organizaciju i resurse
Osnovna škola Banova Jaruga postala je prepoznatljiv primjer kako sustavnim pristupom, podrškom lokalne zajednice i strateškim ulaganjima obrazovanje u ruralnom području može dosegnuti visoke standarde suvremenog školstva. Kao jedna od 62 škole u Hrvatskoj, još je 2022. godine uključena u Eksperimentalni program Osnovna škola kao cjelodnevna škola. U provedbi eksperimentalnog projekta sudjeluje ukupno 130 učenika te 53 djelatnika, a o provedbi smo razgovarali s ravnateljicom škole Irenom Rukavinom.
– Učenici su se u početku prilagođavali novom ritmu rada i duljem boravku u školi, no većina se relativno brzo snašla. Posebno ističu kao pozitivno to što veći dio školskih obveza odrade u školi, uz pomoć učitelja, pa imaju manje potrebe za učenjem kod kuće. Također im odgovara raznovrsniji dan, koji uz redovnu nastavu uključuje i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, više kretanja tijekom svakodnevnih rekreacijskih stanki i vremena za druženje.
Nastavnici su se također morali prilagoditi drugačijoj organizaciji rada, što je u početku bilo izazov. Međutim, s vremenom prepoznaju brojne prednosti ovakvog modela. Ističu mogućnost kvalitetnijeg praćenja napretka učenika, više vremena za individualni pristup te bolje povezivanje nastavnih sadržaja s praktičnim aktivnostima.
– U našoj školi uspijevamo provoditi sve zadane oblike nastave – A1, A2, B1 i B2, no to zahtijeva dobru organizaciju i stalne prilagodbe. Redovita ili A1 nastava odvija se prema planu. Program A2 je program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja i provodi se u svih osam razreda. Za izvođenje sati A2 ne postoji kurikulum, nema novih obrazovnih ishoda. Sve aktivnosti, koje se izvode u okviru A2, u funkciji su ostvarenja učeničkog napretka; nema formalnog ocjenjivanja, već se provode praćenja i vrednovanja učenika kako bi se učenički napredak usmjeravao željenom cilju.
Novost je i uvođenje stručnih suradnika u izvođenje sati A2 programa, a njihova je uloga podrška učiteljima u radu i individualan rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovanim potrebama.
– Najveći izazovi u provedbi programa cjelodnevne škole odnose se prije svega na organizaciju vremena i prostora. Produženi boravak učenika u školi zahtijeva vrlo precizno planiranje rasporeda kako bi se svi oblici nastave mogli nesmetano provoditi. Jedan od važnih izazova su i prostorni kapaciteti škole, posebno u trenucima kada se istodobno odvija više aktivnosti. Uz to, organizacija prehrane i korištenje blagovaonice te usklađivanje termina s ostalim školskim sadržajima ponekad predstavljaju logistički izazov.
Dodatno, povećana opterećenost djelatnika i potreba za stalnim prilagodbama u radu zahtijevaju dodatni angažman i fleksibilnost svih uključenih u program. Unatoč tome, zajedničkim trudom i iskustvom postupno se pronalaze rješenja koja omogućuju kvalitetnu provedbu CDŠ-a.
– Nismo nadograđivali školski prostor niti smo izvodili veće građevinske zahvate. Kuhinja i blagovaonica organizirane su u postojećim prostorima škole, uz prilagodbu rasporeda obroka kako bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje za sve učenike u programu CDŠ-a. Posebna pažnja posvećena je organizaciji smjena i vremenu ručka kako bi se izbjegle gužve i osiguralo dovoljno vremena za sve učenike. Sportska dvorana koristi se prema unaprijed utvrđenom rasporedu, uz ravnomjernu raspodjelu termina, čime se osigurava da svi učenici imaju jednake uvjete za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
– U sklopu provedbe cjelodnevne škole došlo je do određenih kadrovskih promjena i jačanja stručnog tima škole. Zaposlen je kineziolog na puno radno vrijeme, čime je unaprijeđena kvaliteta i kontinuitet tjelesne i zdravstvene kulture te dodatnih sportskih aktivnosti u programu CDŠ-a. Također je zaposlen kuhar. Stručni tim škole pojačan je i zapošljavanjem psihologa.
Uz nova zapošljavanja, došlo je i do povećanja satnice učiteljima hrvatskog jezika, matematike i njemačkog jezika, kako bi se osigurala kvalitetna provedba dodatne i individualizirane nastave u okviru CDŠ programa. Poseban izazov u područnim školama predstavlja nedostatak spremačica u punom radnom vremenu, zbog čega učiteljice dodatno preuzimaju i poslove podjele hrane, uz svoje redovne odgojno-obrazovne zadatke.
– Roditelji sve više prepoznaju prednosti ovakvog modela rada, posebno u smislu organiziranog boravka djece u školi, kvalitetne stručne podrške tijekom dana te činjenice da učenici većinu školskih obveza obave u školi, što ih dodatno rasterećuje kod kuće. Također ističu sigurnost, strukturiran dnevni raspored i veći broj aktivnosti koje pridonose razvoju učenika. Zbog toga se CDŠ sve češće doživljava kao poželjan oblik školovanja.
– Ovakav oblik nastave ima i prednosti i izazove u odnosu na klasični model, no u našim iskustvima cjelodnevna škola u mnogim segmentima donosi vidljiva poboljšanja. Kao najveću prednost izdvajamo rasterećenost učenika kod kuće, jer većinu školskih obveza obave u školi uz stručno vodstvo učitelja. To pozitivno utječe na njihovu organizaciju vremena, smanjenje stresa i bolju usvojenost nastavnih sadržaja. Također, učenici imaju više prilika za dodatne aktivnosti, ponavljanje i individualni rad.
S druge strane, ovaj model zahtijeva veću organizacijsku složenost, dulji boravak učenika u školi i intenzivniji angažman djelatnika, što može predstavljati izazov u svakodnevnoj provedbi.
Općenito, prema dosadašnjim iskustvima, prednosti cjelodnevne škole jasno su vidljive u kvaliteti rada, podršci učenicima i većem uključivanju u školske aktivnosti, dok se izazovi najviše odnose na organizaciju i resurse potrebne za njezinu provedbu.
– Za provedbu eksperimentalnog projekta cjelodnevne škole do sada je osigurano ukupno 230.000 eura, za svaku B1 izvanškolsku aktivnost po 2000 eura godišnje, MZOM plaća 40 eura mjesečno članarinu po učeniku u izvanškolskim aktivnostima. Nadalje, za program Malih darovnica osigurano je 20.000 eura i za operativne troškove još 10.000 eura.
Sredstva su utrošena na unaprjeđenje uvjeta rada i provedbu programa. Najveći dio financiranja usmjeren je na nabavu didaktičke i nastavne opreme, digitalnih alata te materijala potrebnih za kvalitetniju izvedbu nastave i produženog boravka učenika. Također, dio sredstava korišten je za organizaciju prehrane učenika, kao važnog segmenta cjelodnevnog boravka u školi. Veliku podršku u provedbi programa pruža osnivač škole, Grad Kutina, koji osigurava dodatne autobusne linije kako bi se učenicima omogućio siguran i organiziran prijevoz.
Također, sva djeca – bez obzira na to pohađaju li matičnu ili područnu školu – imaju osigurane obroke: doručak, ručak i užinu. Hrana se organizirano priprema i prevozi u područne škole, čime se osigurava jednak standard prehrane za sve učenike.
Rujan. Za većinu učenika i roditelja on počinje onoga dana kada se ponovno otvore školska vrata. Kada zazvoni prvo školsko zvono, kada se hodnici ispune dječjim glasovima, a učionice ponovno dobiju svoje najvažnije stanovnike – učenike.
Ali za nas koji radimo u školi, rujan počinje puno prije.
Iza titule ravnatelja krije se čovjek. Netko tko se, kao i svi drugi, vraća sebi, svojim brigama i svojim tišinama. Netko tko u četiri zida vodi bitke o kojima rijetko govori
Priručnik sadrži detaljno razrađen 30-dnevni model digitalnog detoxa s radnim listovima i alatima za praćenje navika
Ne šalju djecu u školu? Može, nema ispričnica, slijedi prijava socijali
Uoči izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama ravnatelji s dugogodišnjim iskustvom iznose svoje prijedloge. Jedan je od njih – nema roditeljskih ispričnica na dan polaganja ispita. Drugi je: u slučaju bojkota nastave nema ispričnica, ali slijedi prijava uredu za socijalni rad. Treći: vraćanje društveno korisnog rada
Italija je 2019. godine postala prva zemlja koja je klimatske promjene učinila obveznim predmetom u nacionalnom kurikulumu. Škole ondje prema planu i programu svake godine moraju provesti 33 nastavna sata o klimatskim promjenama za djecu u dobi od šest do 19 godina. No, dobivaju li sva djeca diljem svijeta potrebno obrazovanje o globalnom zatopljenju i okolišu?
Sredinom siječnja održana je prva Konferencija udruga i zborova Sveučilišta u Zagrebu čiji je organizator bio Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, a na njoj su se okupili predstavnici studentskih organizacija na Sveučilištu u Zagrebu i šire. Cilj Konferencije bio je okupiti što više studentskih udruga i zborova sastavnica, kako bi se međusobno bolje upoznali, razmijenili iskustva i korisne prakse u vođenju studentskih organizacija te uspostavili kvalitetne temelje za buduću suradnju, o čemu najbolje svjedoči podatak o više od 200 predstavnika studentskih organizacija. Konačni je cilj kroz raspravu i suradnju zajednički iznjedriti nova rješenja za opće studentske probleme kao i pitanja studentskog organiziranja unutar studentskih zborova i udruga.
Pedagoška paradigma koju je usustavio Rudolf Steiner ima danas jasne odrednice kada se govori o medijskim kompetencijama djece i prisutnosti digitalnih medija te objašnjava kako tomu nije mjesto na početku osnovnoškolskog putovanja, a u predškolskim ustanovama nikako. U prvih sedam godina života za dijete je važno da upoznaje svijet osobnim iskustvom i razvojem osjetila u tom procesu, da dijete uči iz svoje okoline, da uči oponašajući odrasle, da razvija osjetila koja su spona s vanjskim svijetom i da uživa u živoj riječi razvijajući svoja znanja i vještine. To sve virtualni svijet ne može dati
Kako se nositi sa stresom, kako upravljati ustanovom u kriznim situacijama, kako uključiti roditelje u školu, kako promicati pozitivnu promjenu u školi, kako uvoditi digitalnu transformaciju, cjeloživotno učenje, kako promicati jednakosti i jednake izglede za učenje, kako postići da se škola mijenja, da se sustav mijenja i poboljšava, da se unaprijedi kvaliteta nastave. Sve su to teme i problemi na koje najveći utjecaj ima upravo ravnatelj
Gradovi ističu važnost socijalizacije i uključivanja djece u školsku zajednicu, a upozorava se i na moguće sigurnosne rizike povezane s izoliranim obrazovanjem
Predloženo je da se u spomen na ovog našeg zaslužnog znanstvenika njegovim imenom imenuje jedna osnovna škola u Zagrebu te postave spomen-obilježja u Ozlju
Biobanka je organizirano spremište uzoraka i podataka koje istraživači mogu dugoročno koristiti. Svi partneri prikupljaju podatke prema istim standardima, što omogućuje izravnu usporedbu rezultata
Europska nagrada za inovativno poučavanje priznanje je Europske komisije kojim se od 2021. godine ističu učitelji, nastavnici, edukatori i obrazovne ustanove koji kroz Erasmus+ projekte razvijaju inovativne pristupe učenju i poučavanju