Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) okupilo je dvjestotinjak sudionika, uglavnom profesora informatike, na šesnaestome po redu stručnom savjetovanju Računalo u školi (Hoteli Solaris, 23. – 25. rujna). Prvi put dodijeljena je nagrada za životno djelo u području informatičkog obrazovanja. Dobio ju je – sasvim zasluženo i uz burno odobravanje sudionika – ing. Branimir Makanec...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 29 / 25. 9. 2012.

Cilj mobilnosti u Pragu bio je omogućiti učenicima interakciju s vršnjacima i mentorima iz druge europske države, potaknuti razvoj jezičnih, socijalnih i kulturnih kompetencija, osnažiti njihove građanske vrijednosti, razviti životne vještine te upoznati se s novim metodama učenja i poučavanja

Za istinsku demokratizaciju hrvatskog društva osobito je važno da se političari oslobode jednoobraznog koncepta odgoja i obrazovanja, gdje se javne škole smatraju nečim redovitim i razumljivim, a druge škole kao nešto što se tolerira i nastoji pokatkad kočiti njihovo osnivanje i osporavati opravdanost njihova postojanja

Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju raste, ali je i dalje ispod prosjeka EU-a. Nastoji se otvoriti 22.500 dodatnih mjesta u dječjim vrtićima te do drugog tromjesečja 2026. stopu sudjelovanja povećati na 90 posto

I dalje imamo kao kriterij izbora ravnatelja poznavanje stranog jezika i informatike te sudjelovanje u projektima, ali ja bih to odmah ukinula jer to posjeduje svaki nastavnik i stručni suradnik. Ključne su kompetencije za rad ravnatelja strateško upravljanje, upravljanje ljudskim potencijalima, organizacija rada škole, upravljanje odgojno-obrazovnim procesima, upravljanje krizom, suradnja s roditeljima i vanjskim okružjem, upravljanje projektima... To su kompetencije u kojima se kandidat doista treba dokazati

PISA rezultati za 2025. služe kao indikator efikasnosti i kvalitete nacionalnih sustava obrazovanja, posebno osnovnoškolske razine, u područjima matematičke i čitalačke pismenosti mladih te znanosti. Novi rezultati pokazuju pogoršanje ishoda obrazovanja u Hrvatskoj u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi se u čitalačkoj pismenosti, osobito u čitanju duljih tekstova.

Tomislava Vidić, Upravljanje razredom, Hrvatska sveučilišna naklada i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2026.

Našim najvećim blagom, našom djecom bave se sustavi predškolskog, osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja, resorno ministarstvo i sve prateće agencije, a tu su još Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i brojne druge ustanove, zavodi, centri. Tu su, naravno i roditelji. I sustav je doista zamršen, isprepleten, premrežen pa kad se dogodi bilo kakav problem, oni najzainteresiraniji, neposredno involvirani, često imaju osjećaj da su neshvaćeni, da im nitko ne može ili ne želi pomoći, da njihov problem nikad ne će biti riješen jer su propisi i protokoli prekomplicirani, često u koliziji, pa taj cijeli sustav bude jednostavno prespor i neučinkovit. A sve na štetu djeteta. Pitanje je može li biti jednostavniji, brži i efikasniji u rješavanju kako akutnih tako i kroničnih problema

OGLAS
Ovogodišnja trodnevna konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici ustanova za obrazovanje odraslih iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja organizirana je s posebnim osvrtom na tri tematska područja u sustavu obrazovanja odraslih, a to su vrjednovanje neformalnog i informalnog učenja, programi obrazovanja odraslih te osiguravanje kvalitete u sustavu obrazovanja odraslih

Temeljne vrijednosti obrazovanja i osposobljavanja u norveškom školstvu obuhvaćaju ljudsko dostojanstvo, identitet i kulturnu raznolikost, kritičko mišljenje i etičku svijest, radost stvaranja, angažman i želju za istraživanjem, poštovanje prirode i ekološku osviještenost te demokraciju i sudjelovanje u njoj

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja