U Školskom muzeju otvorena je izložba „Knjiga kao inspiracija” Škole primijenjene umjetnosti i dizajna kojom se književnost prezentira kao nepresušan izvor motiva za kreativne radove učenika
Hrvatski školski muzej i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba organizatori su izložbe učeničkih radova „Knjiga kao inspiracija” koja je otvorena u galeriji Muzeja „Školica za 5ˮ, a izložba je nastala u sklopu programa „Neka škola započne i završi u Hrvatskom školskom muzeju”. Autori izložbe su Lucija Jerković i Jerko Stare, profesori Škole, a na izložbi su predstavljeni radovi učenika nastali u istoimenom projektu.
Na svečanom otvorenju skupu se obratila Anita Zlomislić, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja koja je pozdravila zamjenika gradonačelnika Zagreba dr. sc. Luku Korlaeta i suradnike, ravnatelja Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Željka Pintarića, autore izložbe i učenike Škole te sve prisutne. Istaknula je kako je prostor Galerije možda skromnih dimenzija, no izložba „Knjiga kao inspiracija” to svakako nije. Rekla je kako je likovnost vezana za priče, a slika je u povijesti umjetnosti često korištena kao posrednik za prenošenje velikih priča. Slika kao i knjiga posreduje tekst pa umjetnost tako postaje sredstvo komunikacije i obrazovanja zaključila je. Željko Pintarić, ravnatelj Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, rekao je kako je ovo već druga izložba Škole u galeriji Školskog u kratkom vremenu te kako su ove dvije ustanove trajno povezane jer Hrvatski školski muzej čuva građu i radove učenika Škole poput Pariške sobe koja je bila predstavljena na Svjetskoj izložbi 1900. godine. Ova izložba, naglasio je, prikazuje kako se umjetnost putem radova učenika prvih razreda širi svim odjelima Škole te je čestitao autorima izložbe i zahvalio Hrvatskom školskom muzeju na ovoj i budućim suradnjama. Lucija Jerković, suautorica izložbe, kazala je kako je stvaranje ove izložbe bilo lijepo i ugodno iskustvo jer je provodeći ideje u djela te radeći s talentiranim prvim razredima na ovom projektu na kraju procesa objedinila knjigu kao zajedničku temu stvaranja svih razreda Škole. Prisutnima se na kraju obratio zamjenik gradonačelnika Zagreba dr. sc. Luka Korlaet koji je čestitao učenicima i profesorima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna na ovoj izložbi. „Kreativnost pokreće svijet, a ovdje je ima napretek. Želim vam da ostanete ovako kreativni i – premda zbog postpotresne obnove radite u otežanim uvjetima – održite iskru koja vašu školu izdvaja od ostalih”, rekao je zamjenik Korlaet proglasivši izložbu otvorenom.
Izložba „Knjiga kao inspiracija” predstavlja književnost kao nepresušan izvor motiva za brojna djela učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna objedinjujući radove učenika prvog razreda, kao i radove nastale u sklopu nastave Hrvatskog jezika, te odjela Grafike, Tekstila, Metala, Unutrašnje arhitekture, Fotografskog i Aranžersko-scenografskog odjela ove škole. Izložba je nastala kao nadogradnja projekta svojevrsnih završnih radova učenika prvih razreda iz predmeta Pismo gdje su učenici školske godine 2023./2024. vlastoručno pisali i ilustrirali knjigu na tekst Neila Gaimana Ubodena i uspavana. Projekt je zatim narastao, objedinjujući brojne radove učenika ostalih razreda i odjela Škole na zajedničku temu knjige i literarnih predložaka. Raznim formama umjetničkog izraza (ilustracija, strip, slika, dizajn, fotografija, skulptura, maketa itd.) učenici su predstavili svoje interpretacije i vizije književnih djela. Svojim kreacijama oživjeli su priče, likove i motive odabranih (čak i omiljenih) tekstova. (ri)
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Golema građa, značajna izdanja, skromna javna potpora
Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma
Učenici i učitelji su najvjernija publika, ali Muzej je zanimljiv i istraživačima i znanstvenicima te udrugama civilnog društva. Lani je ovaj muzej posjetilo ukupno 37.611 građana, što nadilazi uobičajene brojke
Prigodom obilježavanja 125. obljetnice Hrvatskog školskog muzeja, ravnateljica Muzeja Anita Zlomislić uručila je zahvalnicu prof. dr. sc. Anti Beženu, članu uredništva Školskih novina te autoru serijala „Prošlost u sadašnjosti“
Za razvoj projekta Kuće dječje kulture Hrvatski školski muzej dobit će dodatni prostor u zgradi stare Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu. Grad Zagreb sada je u cijelosti vlasnik te zgrade, nakon što smo otkupili preostali dio i riješili imovinsko-pravne odnose, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević
Važnija izdanja Školskih novina iz povijesti pedagogije i školstva do početka Drugog svjetskog rata uglavnom se odnose na reformnu pedagogiju i radnu školu. Kustosica i voditeljica Pedagoške knjižnice „Davorin Trstenjak” Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu dr. sc. Štefka Batinić obranila je 2014. godine doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije u Hrvatskoj u kojoj analizira zbivanja u teoriji i praksi obrazovanja u tom razdoblju, što je povijesni okvir iz kojega se jasnije uočava važnost knjiga u izdanju Školskih novina. Objavljujemo zaključak te neobjavljene disertacije u kojoj se navode i naši autori i njihovi doprinosi.
Onog trenutka kada je školski list nadrastao oblik zbirke literarnih radova učenika, eventualno ukrašenih likovnim, započinje evolucija školskog lista u oblik kakvog je većina njih danas, neovisno o tome jesu li tiskani ili dostupni online. Školski list sjajan je medij za predstavljanje aktivnosti – škole, razreda, zajednice – iz pozicije učenika. Likovni, literarni i novinarski prilozi učenika zrcale osim svakodnevnog života i događanja unutar škole ili koje škola organizira, i stavove učenika, njihove interese kao i teme i aktivnosti koje ih zanimaju izvan školskog života.
U svibnju prošle godine prostoru Galerije Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5” u Zagrebu bila je otvorena izložba „Hrvatski učiteljski dom”, koju su priredile ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić, muzejska savjetnica i arhivistica Sonja Gaćina Škalamera i knjižničarska savjetnica i kustosica dr. sc. Štefka Batinić, a koja je prikazala povijest i značenje te ustanove kao centra učiteljske djelatnosti krajem 19. stoljeća te podsjetila na ulogu Hrvatskog školskog muzeja tijekom proteklih 120 godina njegova djelovanja, ističući i važnost toga spomenika kulture kao arhitektonskog primjera historicizma u našoj zemlji.
Izložba „Mitološki blizanci u Naroni” na zabavan i upečatljiv način upoznaje publiku s grčkom i rimskom mitologijom te kulturnim i političkim prilikama unutar Rimskog Carstva. Izložba je nastala u organizaciji Školskog muzeja i Arheološkog muzeja Narona u suradnji s učenicima i profesorima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba
Školske su zgrade u prošlosti često bile preuređene kuće za tu potrebu i često su bile stare te nisu imale dobre uvjete za boravak učenika u njima, naročito zimi kada ih je zbog trošnosti bilo teško zagrijati. U to je vrijeme u učionicama znalo biti i više od 70 učenika.