Izložba „Mitološki blizanci u Naroni” na zabavan i upečatljiv način upoznaje publiku s grčkom i rimskom mitologijom te kulturnim i političkim prilikama unutar Rimskog Carstva. Izložba je nastala u organizaciji Školskog muzeja i Arheološkog muzeja Narona u suradnji s učenicima i profesorima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba
U galeriji Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5” otvorena je izložba „Mitološki blizanci u Naroni” autorice Sande Viskić, kustosice dokumentaristice Arheološkog muzeja Narona. Ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić zahvalila je na suradnji kolegama iz Arheološkog muzeja Narona i učenicima i profesorima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba. Naglasila je da ovoj povijesnoj, arheološkoj i likovnoj izložbi dodatnu vrijednost daju ruke koje su izradili učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te je izrazila nadu kako će se ova suradnja nastaviti i na novim projektima u budućnosti.
Autorica izložbe Sanda Viskić istaknula je da je ideju o izložbi dobila na temelju jednog reljefa na kojem se pojavljuju blizanci, a ispostavilo se da je više prikaza blizanaca u muzeju pa je tako na izložbi predstavljeno pet parova blizanaca povezanih s nekim prijelaznim životnim periodima u kojima vreba opasnost. Istaknula je činjenicu da je sama izložba nastala kombiniranjem tradicije i moderne umjetnosti, na izložbi su sudjelovali umjetnici iz raznih dijelova svijeta, a posvećena je sestri blizanki. Mak Melcher, profesor ŠPUD-a, zahvalio je Školskom muzeju na prilici te rekao kako su učenici, premda u zahtjevnom roku, izradili neizostavan dio izložbe te izrazio veselje za novim intenzivnijim suradnjama.
Izložba je posvećena mitološkim blizancima koji se javljaju u stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona i njihovoj važnosti za društvene i političke prilike u Rimskom Carstvu. Od samog je početka zamišljena kao velika slagalica čiji su dijelovi izrađeni pojedinačno na raznim stranama svijeta te od strane raznih umjetnika i djece, a svoj je konačni izgled dobila povezivanjem svojih sastavnih dijelova na samoj izložbi. Na izložbi su surađivali učenici Aranžersko-scenografskog odjela pod vodstvom profesora Alana Vlahova i Kiparskog odjela pod vodstvom profesora Rocca Rabara Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Izložba je otvorena do 30. ožujka.
Učenici i učitelji su najvjernija publika, ali Muzej je zanimljiv i istraživačima i znanstvenicima te udrugama civilnog društva. Lani je ovaj muzej posjetilo ukupno 37.611 građana, što nadilazi uobičajene brojke
Prigodom obilježavanja 125. obljetnice Hrvatskog školskog muzeja, ravnateljica Muzeja Anita Zlomislić uručila je zahvalnicu prof. dr. sc. Anti Beženu, članu uredništva Školskih novina te autoru serijala „Prošlost u sadašnjosti“
Za razvoj projekta Kuće dječje kulture Hrvatski školski muzej dobit će dodatni prostor u zgradi stare Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu. Grad Zagreb sada je u cijelosti vlasnik te zgrade, nakon što smo otkupili preostali dio i riješili imovinsko-pravne odnose, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Važnija izdanja Školskih novina iz povijesti pedagogije i školstva do početka Drugog svjetskog rata uglavnom se odnose na reformnu pedagogiju i radnu školu. Kustosica i voditeljica Pedagoške knjižnice „Davorin Trstenjak” Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu dr. sc. Štefka Batinić obranila je 2014. godine doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije u Hrvatskoj u kojoj analizira zbivanja u teoriji i praksi obrazovanja u tom razdoblju, što je povijesni okvir iz kojega se jasnije uočava važnost knjiga u izdanju Školskih novina. Objavljujemo zaključak te neobjavljene disertacije u kojoj se navode i naši autori i njihovi doprinosi.
Golema građa, značajna izdanja, skromna javna potpora
Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma
Onog trenutka kada je školski list nadrastao oblik zbirke literarnih radova učenika, eventualno ukrašenih likovnim, započinje evolucija školskog lista u oblik kakvog je većina njih danas, neovisno o tome jesu li tiskani ili dostupni online. Školski list sjajan je medij za predstavljanje aktivnosti – škole, razreda, zajednice – iz pozicije učenika. Likovni, literarni i novinarski prilozi učenika zrcale osim svakodnevnog života i događanja unutar škole ili koje škola organizira, i stavove učenika, njihove interese kao i teme i aktivnosti koje ih zanimaju izvan školskog života.
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
U Školskom muzeju otvorena je izložba „Knjiga kao inspiracija” Škole primijenjene umjetnosti i dizajna kojom se književnost prezentira kao nepresušan izvor motiva za kreativne radove učenika
U svibnju prošle godine prostoru Galerije Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5” u Zagrebu bila je otvorena izložba „Hrvatski učiteljski dom”, koju su priredile ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić, muzejska savjetnica i arhivistica Sonja Gaćina Škalamera i knjižničarska savjetnica i kustosica dr. sc. Štefka Batinić, a koja je prikazala povijest i značenje te ustanove kao centra učiteljske djelatnosti krajem 19. stoljeća te podsjetila na ulogu Hrvatskog školskog muzeja tijekom proteklih 120 godina njegova djelovanja, ističući i važnost toga spomenika kulture kao arhitektonskog primjera historicizma u našoj zemlji.
Školske su zgrade u prošlosti često bile preuređene kuće za tu potrebu i često su bile stare te nisu imale dobre uvjete za boravak učenika u njima, naročito zimi kada ih je zbog trošnosti bilo teško zagrijati. U to je vrijeme u učionicama znalo biti i više od 70 učenika.