Primarni cilj ‒ zaštita djece u digitalnom svijetu

Prošle školske godine u programu je sudjelovalo 2055 učenika, dosad je educirano ukupno 237 voditelja iz 108 osnovnih škola, a do kraja godine predviđeno je sudjelovanje više od 150 osnovnih škola iz 20 županija Hrvatski Telekom u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (ERF) nedavno je predstavio rezultate prve godine provedbe strukturiranog i znanstveno utemeljenog preventivnog programa „Alati za moderno doba” kojemu je cilj istražiti navike djece i djelovati prema rizičnim ponašanjima osnovnoškolaca i adolescenata u digitalnom okružju. Prva faza ovog projekta provođena tijekom prošle školske godine uključivala je provedbe edukacija za buduće voditelje programa, stručne suradnike i učitelje u osnovnim školama diljem Hrvatske. U drugoj fazi, educirani voditelji s učenicima su provodili opsežan i sveobuhvatan preventivni program „Alati za moderno doba” koji se sastoji od 12 strukturiranih radionica te po jednog predavanja za nastavnike i roditelje učenika. Riječ je o programu univerzalne prevencije namijenjenom svim učenicima i koji se provodi s cijelim razredima. Prošle školske godine u programu je sudjelovalo 2055 učenika, dosad je educirano ukupno 237 voditelja iz 108 osnovnih škola, a do kraja godine predviđeno je sudjelovanje više od 150 osnovnih škola iz 20 županija. U sklopu „Alata za moderno doba” kod učenika koji su sudjelovali u programu (prosječna dob 13 godina) provedeno je istraživanje o navikama i rizičnom ponašanju u digitalnom okružju, a prati se i učinkovitost kako bi se utvrdilo koliko primjena programa utječe na njihovo rizično online ponašanje te na njihove socioemocionalne vještine i funkcioniranje u digitalnom i stvarnom svijetu. Istraživanjem je mjereno i pretjerano korištenje društvenih mreža i videoigara (više od tri sata na dan), a rezultati su pokazali kako tijekom tjedna oko 40 posto učenika koristi društvene mreže više od tri sata dnevno (28,5 posto od 3 do 5 sati dnevno, 11,7 posto više od 5 sati dnevno), a oko 11 posto ih pretjerano igra videoigre tijekom radnog tjedna. Vikendom se duljina provođenja vremena na digitalnim platformama povećava, pa tako 62,3 posto učenika više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama (34,8 posto od 3 do 5 sati, 27,5 posto više od 5 sati), dok oko 30 posto njih više od tri sata na dan igra videoigre (18,3 posto od 3 do 5 sati, a 12,8 posto čak više od 5 sati). U kontekstu štetnih psihosocijalnih posljedica, rezultati upućuju na to da simptome ovisnosti o društvenim mrežama, kao najintenzivnijem obliku štete, ima oko 1,6 posto djece, a oko 3 posto njih zadovoljava kriterije za ovisnost o videoigrama. Takvi rezultati neosporno dokazuju potrebu za preventivnim djelovanjem– s jedne strane kako bi se smanjili rizici kod onih koji su već počeli pokazivati pretjerano ponašanje u ovom području, a s druge strane kako bi se osnažilo djecu za nastavak odgovornog ponašanja u virtualnom okružju. Ovo se osobito odnosi na razvoj problema kod