Krajnje je vrijeme da se u škole uvede građanski odgoj

Građanski odgoj i obrazovanje treba postati obvezan predmet u hrvatskim školama, a sadašnji predmet Politike i gospodarstva suviše je društveno važan da bi ga se uklonilo iz srednjoškolskog obrazovanja ‒ tako bi se ukratko mogao izreći sukus rasprava na 8. godišnjoj konferenciji GOOD inicijative namijenjenoj promicanju implementacije građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole. GOOD inicijativa, koja djeluje posljednjih petnaestak godina, opisana je kao inicijativa koja se „zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav”. Uz GOOD inicijativu, konferenciju na Ribnjaku organizirali su i udruga Gong, Centar za mirovne studije te Forum za slobodu govora.

Na početku konferencije riječ je imala doc. dr. sc. Monika Pažur s Učiteljskog fakulteta, pružajući uvid u načine na koji se građanski odgoj provodi u drugim državama članicama Europske unije. Naglasak je stavila na potrebu za time da se počnu priznavati neformalne kvalifikacije učitelja koji će biti budući nosioci kurikularnih promjena, na stručno usavršavanje te na holistički pristup građanskom odgoju. Na nju se nadovezao dr. sc. Nikola Baketa s istraživanjima o javnom mnijenju o politici, ističući kako manje od 50 posto ispitanika želi aktivno sudjelovati u politici ili na izborima. Predstavnik Foruma za slobodu govora, Mario Bajkuša, predstavio je tablicu s hrvatskim političkim strankama koje su u svojim programima aktivno zagovarale implementaciju građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Tek njih tri promiču ovaj ideal – SDP, Možemo! i HNS – dok su ostale nijeme po tom pitanju.

U panel-diskusiji koja je uslijedila sudjelovale su zamjenica zagrebačkog gradonačelnika dr. sc. Danijela Dolenec, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga, Lana Jurman iz Centra za mirovne studije te Ana Šutalo Barić, profesorica Politike i gospodarstva iz Elektrotehničke škole u Zagrebu. Umjesto potonje, na panelu je trebala sudjelovati nastavnica Zlata Paštar, odavno poznata široj javnosti po tome što već nekoliko godina predaje izborni predmet Financijska pismenost u jednoj zagrebačkoj gimnaziji, ali je nažalost bila spriječena. Prema riječima voditeljice panela, predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih pozvani su na konferenciju, ali nisu se odazvali.

Tijekom gotovo dvosatnog razgovora govornice su se dotakle brojnih tema vezanih za implementaciju građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga rekla je da se na nacionalnoj razini slabo osvrću na ovakve prijedloge. Dodala je kako se gradovi Rijeka, Križevci, Vrbovec, Čakovec, Makarska i Zagreb najviše zalažu za građanski odgoj u obrazovanju, a GOOD inicijativa njima je pružila stručnu podršku za obrazovni kadar.

Danijela Dolenec, koja predstavlja stranku Možemo!, nije propustila ponoviti kako Grad Zagreb već neko vrijeme provodi u određenim školama Građanski odgoj i obrazovanje kao izborni predmet. Naglasila je kako kurikulum nije u nadležnosti grada i kako je utjecaj gradskih vlasti na obrazovanje ograničen. „Pozitivne promjene događaju se sporo jer rezultati ovise o samim dionicima u obrazovanju, a često je slučaj takav da druga strana naprosto ne sudjeluje u promjenama”, rekla je Dolenec.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je da bi građani trebali znati koja prava imaju i kako ih mogu ostvariti. Dotaknula se sve niže razine povjerenja u demokratske institucije među građanima, a fokus je stavila i na društveni imperativ da se zaštite i promoviraju ljudska prava. „Demokratske vrijednosti moraju se učiti od najranije dobi. Istovremeno, čak i na fakultetima ne uči se dovoljno o ljudskim pravima”, naglasila je, a na upit voditeljice izjavila je kako tek iščekuje odgovor Vlade na njezinu preporuku u vezi s Građanskim odgojem i obrazovanjem u školama.

Profesorica Ana Šutalo Barić kritizirala je recentni plan Agencije za strukovno obrazovanje da se predmet Politika i gospodarstvo ukloni iz strukovnih škola te da teme politike postanu dio izbornog modula. Njezino je mišljenje da je to jasan znak da nadležnim osobama nije stalo do ovog predmeta. „Gdje možemo vidjeti ikakvu politiku EU-a koja ide protiv temeljne kompetencije kao što je to politička pismenost?”, upitala se, dodajući kako je izostanak Politike i gospodarstva velika opasnost za šire društvo, jer smatra da je kobna pogrješka prepustiti građanima da samostalno usvajaju ovakav sadržaj „na ulici, preko interneta, pod rizikom da dobivaju krive i netočne informacije”. Podsjećamo, peticiju „Demokratski deficit u nastajanju”, namijenjenu protiv uklanjanja Politike i gospodarstva iz strukovnih škola, potpisalo je najmanje nekoliko stotina nastavnika ovog predmeta još krajem prošle godine.

U daljnjem razgovoru u kojem su unakrsno sudjelovale govornice, Dolenec je spomenula klasnu nejednakost kod učenika iz strukovnih škola, odnosno gimnazija. Mišljenja je da nisu svim učenicima pružene jednake prilike za upis pojedinih škola. Štoviše, spomenula je kako hrvatske institucije često u javnost puštaju tehničke dokumente, u onome što je naizgled pokušaj transparentnosti. Međutim, Dolenec je mišljenja da ovo nije demokratski u punom smislu riječi, budući da su takvi dokumenti ispunjeni tehničkim pojmovima koje javnost ne razumije, dok istodobno nigdje nisu jasno definirani smjerovi, stajališta, ciljevi i ishodi koji bi pružili bolji uvid u narav takvih publikacija i rad institucija. 

Govornice su se također osvrnule na nastavne sadržaje koji bi svakako trebali biti dio građanskog odgoja u školama mimo samog sadržaja o ljudskim pravima, demokraciji te slobodi govora. To su trenutačni globalni problemi s kojima se čovječanstvo suočava: globalno zatopljenje, migracije i tehnološke promjene poput umjetne inteligencije. Što se tiče potonjeg, istaknuto je kako će vjerojatno strukovnjake prve „zamijeniti” napredci u tehnologiji.

Na kraju panela, publika se nakratko uključila u razgovor, postavljajući govornicama pitanja. Ponovno je istaknuto kako je važno poboljšati demokratske značajke u Republici Hrvatskoj, suzbiti stope diskriminacije, govora mržnje i vršnjačkog nasilja te kako je građanski odgoj i obrazovanje nešto što se mora usađivati u građane od najranije dobi, uključujući i u vrijeme predškolskog obrazovanja. Ana Šutalo Barić i Lucija Dumančić Jovanović osvrnule su se na pitanje u vezi s povezanošću Etike i Građanskog odgoja i obrazovanja te potencijalnog konflikta između sadržaja ovog predloženog predmeta i religijskih vjerovanja.

Na kraju je projekt SKOCKANO (Standard kvalitete organizacija civilnog društva konstruktivno angažiranih u neformalnom obrazovanju) prema striktnim kriterijima dodijelio nagrade za izvrsnost u provedbi neformalnih obrazovnih programa. Ovogodišnji su dobitnici udruga Studio mašte, udruga Breza, Društvo istraživača 20000 milja te Volonterski centar Zagreb sa svojim projektom „Volonterstvo u odgojno-obrazovnim institucijama”. Poslije dodjele nagrada, za nastavnike je održana i radionica o temeljnoj pravnoj pismenosti u nastavi Građanskog odgoja i obrazovanja.