Volontiranje ne gledam kao na trošenje svog slobodnog vremena, jer puno dobivam - osjećam se cjelovitijom osobom
Ida Matanić, studentica logopedije na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu dobitnica je zaista vrijedne nagrade, Volonterskog oskata za 2025. godinu. Nagradu je dobila za za angažman u Hrvatskom savezu gluhoslijepih Dodir.
- Tamo sam podrška u kretanju i komunikaciji gluhoslijepim osobama. Obavljam s njima svakodnevne aktivnosti, pomažem im u odlasku u trgovinu, ljekarnu, poštu i slično. Zaista me iznenadilo kad sam čula da sam nominirana, a onda je sama nagrada zaista bila divna vijest. Zahvaljujem se Andreji Palijaš, koordinatorici volontera u Dodiru koja me prijavila - ispričala je Ida.
Kako je otkrila, do Udruge i volontiranja došla je nakon što je počela učiti znakovni jezik. Na 2. godini slušala je kolegij Hrvatski znakovni jezik i htjela je usavršiti svoje znanje. Od prijateljice je saznala za tečajeve u Dodiru, a onda je i za njihov volonterski program.
Ljudi kojima pomaže, ističe, divni su, veseli i dragi ljudi koji obožavaju druženja i komunikaciju. Najviše im potpore treba u kretanju, da sve obave sigurno, a bilo bi dobro i da više ljudi zna znakovni jezik. Prošle je godine bila i jedna od volonterki u kampu Dodira u Zadru, te je sudjelovala u edukativnoj predstavi “I anđeli imaju etički kodeks”.
- Kad bi se to više populariziralo znanje znakovnog jezika, njima bi bilo puno lakše. Važno je i da ljudi uopće znaju prepoznati tko su gluhoslijepe osobe. Najviše nas zna da slijepe osobe nose bijeli štap, a gluhoslijepe crveno-bijeli, no čak i to većina uopće ne zna - kaže Ida, koja u Savezu volontira od 2024.
Ida je, otkriva nam, logopediju upisala zbog osam godina mlađe sestre.
- Ona je od druge godine stalno išla logopedu zbog govora. Deset godina je išla kod različitih logopedinja i kroz taj proces sam vidjela koliko je svaka ta žena pridonijela njezinu napretku, i to sam jednoga dana i ja htjela biti nekome u životu - pojašnjava Ida.
Na fakultetu je izuzetno zadovoljna. Kako ističe, profesori su puni razumijevanja i želje da prenesu svoje znanje, vlada pozitivno ozračje. Želi se baviti rehabilitacijom slušanja i govora, na što ju je usmjerilo i iskustvo u Dodiru. Dodaje kako će i dalje volontirati.
- Nisam požalila ni sekundu, to za mene znači da dajem svoj trud i svoje vrijeme za boljitak nekog drugog. I ne gledam na to kao na trošenje svog slobodnog vremena, jer puno dobivam i na kraju dana se osjećam kao puno cjelovitija osoba - zaključuje dobitnica Volonterskog oskara. (A.D.)
Ovakve aktivnosti učenicima pružaju vrijedna iskustva izvan učionice, razvijaju osjećaj društvene odgovornosti te ih potiču na aktivno uključivanje u volonterske aktivnosti i pomaganje drugima
Poseban naglasak stavljen je na multimedijski postav koji uključuje podvodne videozapise, interaktivne sadržaje i virtualnu stvarnost. Zahvaljujući VR tehnologiji, posjetitelji mogu doživjeti virtualni zaron i istražiti potopljene brodove i zrakoplove
Generacija Z prva je u modernoj povijesti koja u prosjeku postiže slabije obrazovne rezultate od prethodnih generacija. Prema neuroznanstveniku Jaredu Cooneyju Horvathu, koji je o tome govorio i pred američkim Senatom, razlog nije u lijenosti, već u načinu na koji djeca danas uče i snažnom utjecaju stalne izloženosti ekranima na mozak u razvoju.
Uočeno je da većina učenika smatra kako im mobitel ometa koncentraciju i učenje, ali samoregulacija ostaje izazov. To upućuje na potrebu razvoja strategija digitalne samokontrole i edukacije o digitalnom detoksu
Učenici bez znanja hrvatskog jezika
Kojom se brzinom učenici iz Ukrajine prilagođavaju uvjetima hrvatskih škola, a kojom obrnuto – škole na učenike bez znanja hrvatskog jezika? Sudeći po riječima ravnatelja i nastavnika, stanje je nemoguće generalizirati, a uspjeh učenika stranaca ovisi o nizu čimbenika. Ono što jest zajedničko – to je da učitelji(ca)ma razredne nastave i nastavnicima hrvatskog jezika u ovoj priči pripada glavna uloga. I nije im lako…
Psiholozi i pedagozi naglašavaju da igra nije luksuz već nužnost. Prema preporukama UNICEF-a i drugih relevantnih organizacija, slobodna i vođena igra trebala bi biti sastavni dio svakodnevnog života djeteta. Igra je prostor u kojem djeca uče socijalne vještine, razvijaju empatiju i uče prepoznati i kontrolirati emocije
Umjesto da dodatno razvijaju softver za prepoznavanje plagijata, na Sveučilištu u Aucklandu iz Novog Zelanda vratili su se nečemu iznenađujuće jednostavnom – razgovoru sa studentima. Tijekom posljednje dvije godine provode „interaktivne usmene provjere znanja”, koje su se pokazale kao jedan od najučinkovitijih i najautentičnijih načina da se otkrije što studenti doista znaju u doba umjetne inteligencije
Gotovo osam stotina najkreativnijih učenika osnovnih i srednjih škola te njihovih mentora iz svih krajeva Hrvatske okupilo se u Vinkovcima od 5. do 9. svibnja 2025. godine na najvećoj i najznačajnijoj smotri učeničkog stvaralaštva – državnoj smotri LiDraNo 2025. Nekoliko dana ranije u Osijeku je održano natjecanje LIK u području likovne kulture te likovne umjetnosti i dizajna. Donosimo izbor iz učeničkih literarnih radova te sve nagrađene likovne radove
Nagrada Marin Soljačić, Nagrada dr. Ante Žužul, Nagrada za informatiku i Nagrada Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih
Građanski odgoj i obrazovanje kao izborni predmet izvodi se u nekim gradovima i u nekim školama, a pozitivne promjene događaju se sporo jer rezultati ovise o samim dionicima u obrazovanju
Otvorit ćemo Europsku školu u Zagrebu, osnovati nacionalni kamp za rad s darovitim učenicima; otvorit ćemo škole po uzoru na koledže i uvesti u osnovne škole fakultativno učenje istarskih dijalekata; zabranit ćemo pametne satove, mobitele i laptope u školi; pokrenut ćemo reviziju školske lektire i udžbenika povijesti, a nastavu za nacionalne manjine ukinuti i svesti na izvanškolske aktivnosti; zaposlit ćemo u školama socijalne radnike te pokrenuti „prvu pomoć u školi za sve socijalne i obiteljske probleme”… samo su neki od prijedloga iz stranačkih programa vezani za obrazovanje
U ovih se dvadesetak godina rad škole uvelike promijenio, promijenilo se društvo u kojem radimo i zahtjevi prema nama kao školi. U budućnosti koja je pred nama uloga škole u zajednici povećavat će se iz dana u dan ‒ ravnatelj Slaven Staklenac
Već šest godina škola je ovo bez školskog zvona. Sama ideja koja je u početku izazvala puno upita i dilema pokazala se iznimno dobrom. Često u šali kažu da učitelji prate početak sata, a učenici završetak