Cijelim nizom raznovrsnih aktivnosti – bicikliranjem, rolanjem, vježbanjem na otvorenom... – Gimnazija Vukovar obilježila je Europski tjedan sporta 2020., koji je namijenjen svima bez obzira na dob, podrijetlo ili tjelesnu pripremljenost te kao takav otklanja ustaljene stereotipe o tome tko može sudjelovati u kojem sportu...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 32-33 / 20.10.2020.

Na skupu će biti svečano uručena priznanja školama u RH, članicama SHE mreže za dosadašnji rad. Posebno će bit svečano za novoimenovane škole…

Nema spora da je prelazak na jednosmjensku nastavu iskorak i izuzetno je važno da su djeca u školi od primjerice 9 do 15 sati. Ujedno želimo da škola bude centar svakoga kvarta te da se zajednica uključuje u školske aktivnosti, poručili su iz Gradske uprave

Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja

Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja

Kako se nastavna godina bliži kraju, preopterećenost obvezama pritišće sve veći broj učenika i učenica, ali i djelatnika škola. Već nekoliko godina svjedočimo zabrinjavajućem broju djece koja se vrlo teško nose za zahtjevima života i školovanja. Kriza zahvaća socijalne i obiteljske odnose, školske obveze kao i hobije

U godini obilježavanja iznimne obljetnice – 75 godina postojanja Školskih novina, dobila sam priliku podsjetiti na vrijednost tjednika posvećenog odgoju i obrazovanju, koji već desetljećima oblikuje i prati obrazovne procese u Hrvatskoj.

Školska knjižničarka Julija Dujić i psihologinja Petra Gotić Marčec osmislile su projekt koji će provoditi s učenicima sedmih razreda kako bi osvijestile njihove navike, potrebe i potencijalne rizike povezanih s korištenjem društvenih mreža

Škola je društvo u malome, ona ima važnu ulogu u izgradnji međuljudskih odnosa. Zdravi odnosi među djecom i nastavnicima trebaju se temeljiti na međusobnom poštivanju ljudskog dostojanstva i ljudskih/dječjih prava odnosno na konceptu „ravnopravnog dostojanstva”

Na početku Europskog tjedna mentalnog zdravlja Stručna skupina Europske komisije za dobrobit u školama objavila je 13. svibnja dva nova skupa smjernica za tvorce obrazovnih politika, ravnatelje škola i edukatore kako bi im se pomoglo u suočavanju s izazovima povezanima s dobrobiti i mentalnim zdravljem mladih i nastavnika.

Zaključili smo da moramo sami pokrenuti promjene i više se educirati kako bismo znali prepoznati probleme mentalnog zdravlja i pomoći mladima u našoj školi – kažu nastavnici

Osim redovite nastave imamo brojne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti tako da je škola u punom pogonu doslovno cijeli dan od ranog jutra do 22 sata navečer. Mi smo centar života u naselju u kojemu nema ni knjižnice, ni kina, ni bankomata. Zato i učenicima i njihovim roditeljima nudimo različite sadržaje ‒ ravnatelj Zdravko Dominik

Činjenica da su mobiteli loši za fizičko zdravlje djece jer zbog sjedilačkog stila života sve je više pretilosti, dijabetesa, problema s kralježnicom i kratkovidnošću. Djeca su nespretna, ne znaju se penjati, trčati, uhvatiti loptu rukama, ne znaju pasti. Ne znaju držati pribor za jelo, olovku, a grafomotorika im je također loša. Narušeno je i mentalno zdravlje učenika, ne mogu zadržati pažnju na satu, nemaju fokus na učenje, a mobiteli utječu na njihovu emocionalnu stabilnost, na njihov društveni život, budući da se sve manje druže s vršnjacima, sve manje razgovaraju, ne prepoznaju tuđe emocije, ne razvijaju empatiju niti socijalnu inteligenciju.