Zagrebačka je Gradska uprava u utorak izvijestila o statusu prelaska zagrebačkih škola u jednu smjenu. Kako je podsjetila zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec, riječ je o temi izdvojenoj kao nacionalni projekt, a ujedno je ona od posebnog značenja za Zagreb zbog izazova koje donosi.  

– Gradska je uprava apsolutno prepoznala važnost jednosmjenske nastave iz mnogo razloga, počevši od više izvannastavnih i dodatnih aktivnosti za djecu, školskog sporta i kvalitetnijeg umjetničkog obrazovanja. Kada imate školsku zgradu dostupnu cijeli dan, tek tada se otvara niz mogućnosti. Jedna od njih jest omogućiti učenicima u svakoj školi topli obrok, a da bi to doista bilo moguće nužno je imati veće kuhinje i blagovaonice. Zato svi projekti dogradnje zagrebačkih škola uvažavaju i tu problematiku, rekla je Dolenec. 

Kako je dodala, jednosmjenska nastava omogućava ujednačavanje radnog vremena škole i roditelja. Trenutačno, od 133 zagrebačke škole, njih 57 (43,5 posto) radi u jednoj smjeni, a 76 škole (56,5 posto) u dvije smjene. Dodatno, gotovo 70 posto zagrebačkih učenika pohađa dvosmjensku nastavu: svega 31,3 posto učenika je na jednosmjenskoj nastavi, a čak 68,7 posto na dvosmjenskoj.

- Sada imamo situaciju da su djeca dodatno opterećena nastavom do navečer, kada se nerijetko pišu važni ispiti. Nema spora da je prelazak na jednosmjensku nastavu iskorak, izuzetno je važno da su nam djeca u školi od primjerice 9 do 15 sati. Ujedno želimo da škola bude centar svakoga kvarta te da se zajednica uključuje u školske aktivnosti, a ne da škole obavljaju obavezni kurikulum i učenici potom odlaze iz školskih zgrada, pojasnila je. 

Unatoč tomu što su po ovome pitanju gradski i državni prioriteti usuglašeni, iz Grada upozoravaju da će preseljenje škola zbog otvaranja radova predstavljati veliki napor. 

- Činjenica je da Zagreb ima najveći broj škola, više od Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra i Velike Gorice zajedno. Čak kada bismo istovremeno imali izdanih 50 građevinskih dozvola, ne bi bilo moguće sve škole koje su pred radovima raseliti na druge lokacije i organizirati nastavu, rekla je Dolenec, uz naglasak kako velik broj škola ima više od 500 djece.

– Nama trebaju velike parcele, koje uglavnom ne postoje, tako da se moramo orijentirati na dogradnju postojećih škola, navela je. 

Gradonačelnik Tomislav Tomašević je pak dodao kako se zadnjih 50 godina u Zagrebu nije gradilo dovoljno škola, a taj je problem rješavan na način da se u iste objekte stavljalo sve više učenika, što je rezultiralo dvosmjenskom, katkad i trosmjenskom nastavom. 

Kako su podsjetili, poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-26. izašao je u srpnju 2023., a na njega je Zagreb prijavio 19 projekata. Prioritet su dobile škole s riješenim imovinsko-pravnim odnosima. Trenutačo je odobreno financiranje 14 projekata dok njih pet još čeka odluku.

U Poglavarstvu su podsjetili trenutačno traju radovi na na OŠ Stjepana Bencekovića, OŠ Horvati, OŠ Borovje i OŠ Lanište, a sljedeća u radove kreće OŠ Čulinec.

Na pitanje kada bi Zagreb uspio doseći cilj da sve škole organiziraju nastavu u jednoj smjeni, zamjenica gradonačelnika je odgovorila kako je zasad još jako nezahvalno davati prognoze zbog okolnosti koje nisu u moći Grada. Navela je da će konkretniji odgovor moći ponuditi koncem godine.