Cilj je nastave književnosti da učenik zavoli čitanje, da postane obrazovani čitatelj koji će uživati u toj aktivnosti, jednom riječju cilj je nastave književnosti – odgojiti čitatelja. U mlađim razredima ne počinjemo ni iz čega već samo nastavljamo tamo gdje se stalo u predškolskome razdoblju. Kako bi taj prijelaz u školsko odgajanje čitatelja bio prirodan i spontan, potrebno je nastavu u mlađim razredima što više provoditi u obliku otvorenoga nastavnoga sustava...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 38 / 01.12. 2015.

Predložena izmjena sugerira da bi maturanti, umjesto interpretacija dubokih etičkih i moralnih dilema studenta Raskoljnikova, mogli raspravljati o tome kako je odjeven, čime se izravno narušava dostojanstvo čitanja, književnosti i samog čina maturalnoga ispita

Vjerske škole lako je prepoznati po obveznoj naznaci vjere kojoj pripadaju u njihovu nazivu, a neke su dobile i imena osoba zaslužnih za njihovu vjersku zajednicu ili imena svetaca

Godina s desetcima nijansi sive ‒ od koeficijenata do novih kurikuluma
Krenulo se s dugo najavljivanom i pomno pripremanom eksperimentalnom provedbom projekta kodnog naziva „Osnovna škola kao cjelodnevna škola ‒ Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” za koju mnogi kažu da se pretvorila u cjelodnevnu nastavu. Pri kraju je i donošenje čak 148 novih strukovnih kurikuluma kojima bi se trebalo uvesti modularni pristup u obrazovanju budućih strukovnjaka. Oko nove uredbe o koeficijentima dugo su se lomila koplja i prijetilo ultimatumima da bi na kraju oni koji rade u odgoju i obrazovanju ponovno prošli kao bosi po trnju, a sve uz poklič „Za isti rad, ista plaća!”

Pitanje je koliko povratne informacije kao i one iz svih drugih istraživanja mogu biti korisne prosvjetnoj politici, prosvjetnoj vlasti, pripadajućim agencijama da na temelju njih redefiniraju i stručno usavršavanje učitelja, i formalno obrazovanje u kojemu će biti puno više dokimologije, i kurikulume pojedinih predmeta, metode poučavanja, praćenja i vrjednovanja postignuća učenika

Vlada uporno želi prikazati kako na temelju Zakona o plaćama i novim uredbama o koeficijentima želi ispraviti nepravde u plaćama. Njezin je kredo – jednaka plaća za jednak rad, no dublji uvid u predložene koeficijente pokazuje da su razlike i dalje prisutne, uz nove nelogičnosti. Jer, i po famoznim novim koeficijentima koji su i dalje na stolu i navodno podložni korekcijama ˗ a sindikati se o njima trebaju očitovati do 8. veljače ˗ biti tajnica, spremačica, domar ili računovotkinja u školi nije plaćom isto kao i imati 'radnu knjižicu' u nekoj od drugih javnih ustanova

Vlada uporno želi prikazati kako na temelju Zakona o plaćama i novim uredbama o koeficijentima želi ispraviti nepravde u plaćama. Njezin je kredo – jednaka plaća za jednak rad, no dublji uvid u predložene koeficijente pokazuje da su razlike i dalje prisutne, uz nove nelogičnosti. Jer, i po famoznim novim koeficijentima koji su i dalje na stolu i navodno podložni korekcijama – a sindikati se o njima trebaju očitovati do 8. veljače – biti tajnica, spremačica, domar ili računovotkinja u školi nije plaćom isto kao i imati ‘radnu knjižicu’ u nekoj od drugih javnih ustanova...

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi