Vlaho Bukovac – putnik dalekim lukama i oceanima koji će veliku umjetničku karijeru započeti u Parizu, slikar engleske i dalmatinske aristokracije, kozmopolit koji će promijeniti likovni život Zagreba – imao je jednu od najčudesnijih biografija uopće. Upravo se Bukovcu zagrebačka galerija Klovićevi dvori odužuje kapitalnom izložbom Vlaho Bukovac u Parizu od 1878. do 1892. Kako ističe viša kustosica gornjogradske galerije Petra Vugrinec, izložba sublimira sva novija istraživanja o Bukovcu....
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 4 / 06.02.2018

Među ovogodišnjim književnim perjanicama ističe se šest knjiga iz četvrtog kola biblioteke Djela Miroslava Krleže kojim završava velik nacionalni projekt Školske knjige i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

U Nizozemskoj volimo tulipane, klompe i vafle, ali volimo i hrvatsko more, pjesme, običaje i priče svojih obitelji. Nizozemska je zemlja u kojoj živimo i odrastamo, ali nema nikakve dvojbe za koga navijamo

Matematičko-fizički list, br. 3/303, Zagreb, 2025./2026.

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Istraživačka skupina sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD) objavila je ovogodišnju studiju o znanstvenoj citiranosti, listu koja rangira dva posto najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, odnosno oko 230.000 najcitiranijih znanstvenika u svim disciplinama. Objavljene su dvije liste: lista najutjecajnijih znanstvenika za cjelokupnu znanstvenu karijeru i lista najutjecajnijih znanstvenika za 2024. godinu.

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca

Časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture, god. 22., br. 1., 2024.

U svibnju prošle godine prostoru Galerije Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5” u Zagrebu bila je otvorena izložba „Hrvatski učiteljski dom”, koju su priredile ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić, muzejska savjetnica i arhivistica Sonja Gaćina Škalamera i knjižničarska savjetnica i kustosica dr. sc. Štefka Batinić, a koja je prikazala povijest i značenje te ustanove kao centra učiteljske djelatnosti krajem 19. stoljeća te podsjetila na ulogu Hrvatskog školskog muzeja tijekom proteklih 120 godina njegova djelovanja, ističući i važnost toga spomenika kulture kao arhitektonskog primjera historicizma u našoj zemlji.