Ako smatrate da učenici sve trebaju svladavati samo igrajući se, kako ćete ih kasnije uvjeriti da život nije samo igra i zabava? I da je ustrajan i kadšto mukotrpan rad ono što vrijedi, pita se prof. Nives Opačić, književnica, lektorica i lingvistica, među najvećim autoritetima za hrvatski jezik i jezikoslovlje...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 07-08 / 02.03.2021.

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca

Nažalost, u Hrvatskoj nemamo dovoljno kontinuiteta u izvođenju lutkarskih predstava za mlade i odrasle. Određena tradicija postoji, ali nismo je uspjeli kontinuirano održavati

U Nizozemskoj volimo tulipane, klompe i vafle, ali volimo i hrvatsko more, pjesme, običaje i priče svojih obitelji. Nizozemska je zemlja u kojoj živimo i odrastamo, ali nema nikakve dvojbe za koga navijamo

U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece

Kako se može promijeniti doživljaj čitanja – da to ne bude samo zadatak koji se mora odraditi, nego nešto više i mnogo ugodnije – svjedoči primjer iz dviju osnovnih škola gdje je učenicima ponuđen drukčiji pristup – da ne budu samo čitatelji, nego i autori

Matematičko-fizički list, br. 3/303, Zagreb, 2025./2026.

Školu volim opisati kao spoj znanja i ljubavi. S jedne je strane znanje koje se trudimo učenicima približiti i prenijeti na najrazličitije načine. S druge je strane ljubav odnosno škola koju čine profesori koji doista vole svoj posao, vole raditi s tinejdžerima. Konačno, tu su učenici koji vole ići u školu i koji osjete i prepoznaju da je profesorima stalo, da ih motiviraju i stalno guraju prema novim visinama - ravnateljica Maja Breitenfeld