Pomozimo djeci vratiti izgubljene vještine

‒ Zabrinjavajuće je što sve naša djeca ne znaju ‒ nepoznati su im telefonski brojevi njihovih roditelja, katkad čak ni njihova imena, ne znaju svoju adresu, ulicu u kojoj žive, ne znaju niti datum svog rođenja, a osim ovih osnovnih stvari nisu upućeni ni u ostale vještine ‒ ne poznaju vrijednosti kovanica niti ih znaju zbrojiti. No, tu nije stala – ustvrdila je također da se ne znaju služiti rječnikom već nepoznate riječi pretražuju na internetu, a ne mogu niti slijediti upute u više koraka jer ne znaju slušati. Na kraju videa Edwards se izravno obratila roditeljima, naglasivši kako je problem u nedostatku osnovnih znanja s kojima djeca dolaze u učionicu te im uputila izravni apel: ‒ Moramo se vratiti osnovama. Molim vas, pomozite ovoj djeci jer dolaze u učionicu bez osnovnih znanja i to je veliki problem. Mi ćemo napraviti svoj dio kao učitelji, ali trebamo dodatnu pomoć od kuće. Omogućimo našoj djeci uspjeh. Stručnjaci za obrazovanje također tvrde da su ovakvi problemi simptom širih društvenih promjena. Prema studijama, povećana upotreba tehnologije izravno se povezuje s padom koncentracije, i to za čak trećinu. A djeca koja odrastaju uz stalne promjene i uvelike se oslanjaju na tehnologiju imaju manje prilika za razvoj ovih vještina prije ulaska u obrazovni sustav. (ič) Prema Daily Mail FINSKA - Nedostatak podrške Zanemarivanje darovitih učenika šteti PISA rezultatima Neuspješno pružanje odgovarajuće podrške svojim najdarovitijim učenicima jedan je od čimbenika pada međunarodnih obrazovnih rezultata u Finskoj, tvrdi Kirsi Tirri, profesorica na Sveučilištu u Helsinkiju. Unatoč tomu što finski zakoni i školski kurikulum od učitelja zahtijevaju da podrže sve učenike, daroviti često ostaju zakinuti za nastavu prilagođenu njihovim potrebama. ‒ Jednakost ne znači izjednačiti sve prema prosječnom rezultatu. To znači individualno odgovoriti na potrebe svakog učenika, bio on slab ili darovit ‒ rekla je Tirri, dodavši da se potrebe darovitih učenika katkad odbacuju kao elitističke, iako takvi učenici dolaze iz svih društvenih slojeva. Darovitim učenicima smatra se gornjih 10 posto njihove dobne skupine u bilo kojem području ‒ akademskom, umjetničkom ili društvenom. Zablude i dalje postoje, napomenula je Tirri, uključujući vjerovanje da takvi učenici briljiraju u svim predmetima ili da im nije potrebna dodatna podrška: ‒ Prečesto se darovitom učeniku dodjeljuje uloga učiteljeva pomoćnika. Pomaganje vršnjacima je u redu, ali i daroviti imaju pravo učiti nove stvari. Svoje vrijeme ne mogu isključivo trošiti na pomaganje prijateljima. Tirri je povezala zanemarivanje darovitih učenika s padom finskih rezultata na OECD-ovim PISA testovima, istaknuvši da su i daroviti učenici zabilježili pad u postignućima. Fokus učitelja na učenike s teškoćama ostavlja premalo vremena za pružanje izazovnih sadržaja najsposobnijima, što može rezultirati njihovom dosadom, gubitkom motivacije i slabijim uspjehom. ‒ Ako svi uče isti sadržaj i rješavaju iste zadatke, najslabiji