Na kreativnim radionicama osnovnoškolci su napravili razglednice kao podsjetnik na vremena kada su razglednice bili jedini medij koji nas je povezivao s mjestima na koja smo putovali
U sklopu mnogih događanja u Centru za kulturu Sesvete s nazivom „Zagrebu za rođendan”, otvorena je izložba „Razglednica iz Sesveta” kao podsjetnik na neka davna vremena kada su razglednice bili jedini medij koji nas je povezivao s mjestima na koja smo putovali, koja su nam se svidjela i rado smo njima budili sjećanja na trenutke provedene u drugom gradu ili drugoj zemlji.
Upravo su s pomoću razglednica voditelji radionica u Udruzi Zelene i plave Sesvete, profesorica njemačkog jezika Mirta Combaj Ujlaki te AI dizajner Dalibor Ujlaki odlučili potaknuti svoje polaznike na interes prema svome zavičaju, svome gradu i svome kvartu – i to najvećem zagrebačkom kvartu Sesvetama. U Udruzi su se održavale radionice Kreativnog pisanja i Digitalnog dizajna na kojima se intenzivno radilo na slikovnici o Sesvetama čiji su autori upravo djeca.
Učenici osnovnoškolci, ali i jedna polaznica dječjeg vrtića, koja se s pisanjem i čitanjem izvrsno snalazi, pisali su kratke priče, radili ilustracije, pisali tautograme odnosno priče u kojima sve riječi započinju istim slovom, igrali se kockicama pričalicama te smišljali zabavne priče kako bi stvorili prekrasne nove priče o svojim Sesvetama. Na radionicama Digitalnog dizajna stariji osnovnoškolci učili su kako pripremiti knjigu za tisak, kako se radi grafička priprema knjige i što je sve potrebno da se knjige ili slikovnice tiskaju i naposljetku izdaju.
U sklopu radionica organizirali su i dvije tematske šetnje Sesvetama te upoznavali znamenitosti svog kvarta, fotografirali ih mobilnim uređajima, uočavali dijelove svog kvarta kojima dosad nisu pridavali pažnju budući da ih svakodnevno susreću. Djeca su shvatila kako je njihov kvart posebno mjesto koje povezuje njihov dom, školu, prijatelje, ali i mjesta za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, odlaske u kazalište i kino te da će slikovnica o njihovu kvartu biti nešto jedinstveno za sve nove generacije djece koje dolaze u taj najveći zagrebački kvart.
Poruka svih polaznika i voditelja kreativnih radionica je jednoglasna: Svaka je razglednica jedna uspomena i trenutak zamrznut u vremenu. Fotografirajte stoga svoj grad, pišite o njemu, istražujte i učite o njemu te učinite svoj kvart boljim mjestom za život jer sve počinje od pojedinaca, osoba koje jednostavno vole svoj grad.
U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki
Vlastito iskustvo u području inovacija, tehničkoga i digitalnoga stvaralaštva potaknulo je odgojiteljicu jedne odgojne skupine u Dječjem vrtiću Sesvete na razmišljanje: „Je li moguće izraditi inovaciju s djecom predškolske dobi?” Bio je to izazov u koji se odgojiteljica usudila upustiti. Rezultat: Dječji vrtić Sesvete prvi je vrtić s nagrađenom inovacijom na Međunarodnoj izložbi inovacija INOVA 2023
Školi je za pripremu programa CDŠ-a dodijeljeno 304.000 eura, što je bilo namijenjeno prilagodbi prostora i opremanju škole. Dio sredstava utrošen je na radove, ponajviše za uređenje i klimatizaciju učionica, a ostatak na nabavu novog školskog namještaja i opreme
Gostujuća izložba Instituta za arheologiju i Arheološkoga muzeja u Zagrebu Djetinjstvo u davna vremena u Gradskom muzeju Požega donosi brojne zanimljivosti iz života najmlađih članova drevnih zajednica
Velik je izazov očuvanje svih radna mjesta, uslijed uvođenja novih modula koji sadržajno dosad nisu postajali u bilo kojem strukovnom nastavnom predmetu, a otvara se i problem opremanja novih prostora, prije svega laboratorija, kaže ravnateljica Đurđica Fuštar
Prof. emerritus Nikola Pastuović, vodeći teoretičar obrazovnih znanosti i razvoja odgoja i obrazovanja
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja. Škola više nego ikada mora biti mjesto sigurnosti i povjerenja, mjesto gdje se ne uči samo čitati i računati nego i kako razumjeti vlastite emocije, kako se nositi s tugom, razočaranjem, stresom. Jer mentalno zdravlje ne počinje u ordinaciji nego u učionici, u razgovorima, u odnosima, u obitelji ‒ samo su neke od snažnih poruka koje su se mogle čuti
Zagreb: Školska knjiga, 2025.; 848 str.
Nije bio filolog u modernom smislu. Njemu je filologija najčešće bila sredstvo uz pomoć kojega je mogao iskazati svoj tradicionalizam. Vjerovao je da se jedino u starim tekstovima sačuvala jezična spontanost i želio je da je vrati u suvremenost. Uz pomoć jezika želio se boriti za individualnost svojega malog naroda i po tomu je jedan od najvažnijih književnih glasova onoga doba
Teorija kaže da ravnatelji najbolje funkcioniraju u kaotičnim situacijama, a naše ministarstvo kao da je svjesno toga da su ravnatelji kvalitetni pa im takve situacije servira iz dana u dan. A što ravnatelji mogu napraviti? Logično i racionalno procijeniti svaku situaciju, usavršavati se, prepoznati opasnosti i ne biti uspavani mišlju kako je u njihovoj školi sve idealno. A ako i jest idealno, uvijek može biti bolje. Vrlo je važno voljeti sebe i uvažavati svoje suradnike, a ako netko nije sposoban biti ravnatelj pametnije mu je izabrati neki drugi posao.
Država je kroz EU fondove osigurala dovoljno novca za sve promjene koje su predviđene. Na raspolaganju imamo oko 1,5 milijardi eura, a glavnina toga odnosi se na izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole čime ćemo postići da sve škole u RH napokon rade u jednoj smjeni. Uz to u sklopu eksperimentalnog programa predvidjeli smo dodatnih prosječno 300 000 eura po školi, a što će sama škola odabrati jest na njoj, od prilagodbe blagovaonica, opremanja, nadalje. Imamo povijesnu priliku konačno dignuti obrazovni sustav na razinu koju zaslužuje i moramo je iskoristiti
Gradovi ističu važnost socijalizacije i uključivanja djece u školsku zajednicu, a upozorava se i na moguće sigurnosne rizike povezane s izoliranim obrazovanjem