Kako će izgledati gimnazija u Srbiji u novom ruhu od iduće jeseni znat će se najkasnije do kraja godine. Za sada je poznato da će se reformirani gimnazijski koncept zasnivati na zajedničkom i izbornom paketu obrazovanja koje ostaje omeđeno četverogodišnjim učenjem i predavanjem. U prvi dio spada opće obrazovanje za sve učenike, a nakon toga slijedi usmjeravanje kroz izborne pakete predmeta...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 34 / 2.11. 2010.

Reforma nije sama sebi svrha. Njezin se uspjeh mjeri time koliko će svaki učenik biti spremniji za tržište rada, nastavak obrazovanja i život u društvu koje se brzo mijenja. Zato je naš sljedeći fokus osigurati jednaku kvalitetu provedbe u svim školama i kontinuiranu podršku nastavnicima koji su nositelji promjena

Vlada planira ukinuti devetogodišnju osnovnu školu i pripremiti prijelaz na osmogodišnji model, uz promjene ciljeva, sadržaja i organizacije obrazovanja

Podizanjem praga s 4,0 na 4,5 za dobivanje stipendije, Ministarstvo gospodarstva demonstrira nerazumijevanje socioekonomskog profila učenika i realnih potreba tržišta rada. Ova mjera, umjesto poticajne, postaje diskriminatorna, poručio je nastavnik Goran Knežević

Ciljevi programa su smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima nasilja ‒ verbalnom, fizičkom i seksualnom. Djecu se poučava učinkovitim prevencijskim strategijama te im se osigurava kvalitetna podrška odraslih ‒ roditelja, zakonskih skrbnika te odgojitelja

Izložba daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (sada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih) najavilo je, a dijelom i uvelo, niz novina koje bi trebale unaprijediti odgojno-obrazovni proces. Najveće polemike izazvala je najava cjelodnevne škole te Nacrt prijedloga novoga Zakona o odgoju i obrazovanju. Ovim ću se tekstom osvrnuti na projekte i dokumente koji su obilježili prošlu školsku godinu te ponuditi svoje viđenje stanja u školstvu

Početak je prijava redovitih kandidata u sustav 27. svibnja, a odabir srednjoškolskih programa za upis u nadolazeću školsku godinu kreće 28. lipnja i traje do 8. srpnja. Iznimka su škole koje imaju dodatne provjere, a za koje prijave završavaju 1. srpnja

Unatoč dojmu da se gimnazije, osim što dobivaju učenike s najboljim ocjenama, i najbolje popunjavaju, u njima je nakon ljetnog upisnog roka ostalo slobodno gotovo tisuću mjesta, znatno više no prošle upisne sezone. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u programima opće gimnazije nakon ljetnog roka slobodno je 623 mjesta, dok ih je lani bilo 495. U programu jezične gimnazije nepopunjeno je 232 mjesta u odnosu na lanjskih 99, dok prirodoslovno-matematičke gimnazije mogu primiti još 96 učenika, za razliku od lani kada je bila riječ o gotovo upola manjoj kvoti.

Posebnost ovakve akademije za ravnatelje namijenjene ravnateljima osnovnih i srednjih škola u Sisačko-moslavačkoj županiji bila je ta što je fokus cijelog programa bio na mentalnom zdravlju i dobrobiti učenika, a to je posebno važno u razdoblju dvostruke krize koja je zahvatila tu županiju

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja