Nagrada „Zeleni leptir” za šumsku učionicu

Četveročlani stručni žiri, koji su činili Dunja Mazzocco Drvar (direktorica programa zaštite prirode u WWF-u), Stela Lechpammer (izvršna urednica Večernjeg lista), Stipe Božić (alpinist, putopisac i redatelj) te voditelj projekta Andrej Ribičić, proglasio je projekt šumske učionice „Zeleno gnijezdo” Prve privatne gimnazije Varaždin najboljim u kategoriji projekata usmjerenih na kvalitetno obrazovanje i rodnu ravnopravnost. 

Na svečanoj dodjeli u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu nagradu su primili nositelji projekta šumske učionice profesori Marko Pavlović, Jasmin Kokotec i Barbara Frntić te ravnateljica Martina Pažur. 

Projekt „Zeleno gnijezdo” pokrenut je kako bi se stvorio zdrav, ekološki prihvatljiv i samoodrživ nastavni proces u izvornoj stvarnosti šume. Šumska zelena učionica razvija praktične, znanstvene, građanske i životne vještine važne u procesu cjeloživotnog učenja. U nastavi biologije, geografije, fizike i likovne umjetnosti na terenu, učenicima se približavaju znanstvene metode istraživačkog rada kao što su orijentacija, analiziranje i kartiranje geomorfoloških elemenata prostora koji nas okružuje kao i popisivanje bioraznolikosti šumske flore i faune. 

O važnosti ove nagrade najviše govori podatak da je za „Zeleni leptir” prijavljeno više od 50 projekata iz cijele Hrvatske, a samo ih je 14 proglašeno najboljim. Tako se projekt šumske učionice „Zeleno gnijezdo” pridružio istaknutim laureatima i hrvatskim ekološkim perjanicama kao što su Zagrebački speleološki savez, Humana Nova, televizijska emisija Vrtlarica, Društvo istraživača mora „20 000 milja”, Zvijezda, PIK Vrbovec...

Natječaj se temeljio na 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja, među kojima su iskorjenjivanje siromaštva i gladi, mir i pravda te održivi gradovi i zajednice. Kriteriji kojima se vodio stručni žiri u odabiru dobitnika nagrade „Zeleni leptir 2023.” jesu relevantnost ciljeva odnosno usklađenost s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i koliko su ti ciljevi integrirani u poslovne modele ili lokalne politike, zatim koliki je stvarni doprinos sudionika u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, potom načelo inovativnosti: inovacije i kreativni pristupi koje su sudionici razvili kako bi podržali ciljeve održivog razvoja (nove tehnologije, programi ili strategije); uključenost zajednice: kako sudionici uključuju lokalnu zajednicu u svoje napore za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i koliko slušaju i odgovaraju na potrebe zajednice te konačno edukacija i svijest odnosno napori koje sudionici ulažu kako bi educirali svoje zaposlenike, građane ili korisnike o ciljevima održivog razvoja i važnosti njihove realizacije.