Tradicijsko umijeće u suvremenoj nastavi

Osim što u većini slučajeva stavlja naglasak na održivost kroz prizmu recikliranja, ručni rad predstavlja i učinkovit poligon za razvoj fine motorike, strpljenja, preciznosti i osjećaja za detalje, uz poseban doživljaj stvaranja vlastitim rukama Radionice izrade roge predstavljaju primjer integracije kulturne baštine u obrazovni proces. Učenici su izradom vlastitih uzoraka ove marginalizirane tradicijske rukotvorine usvojili nove vještine iz svijeta ručnog rada, razvijali finu motoriku te prepoznali da su recikliranje tekstila i papira dio bogate tradicije Istraživanje usmjereno na otkrivanje podrijetla, načina i praksâ prenošenja vještine izrade roge te značenja koja ona nosi, provedeno u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i OŠ Šime Budinića u Zadru, predstavlja izvrstan primjer integracije kulturne baštine u obrazovni proces. Tijekom održanih radionica, učenici su prepoznali i osvijestili vrijednosti i raznolikosti ručnog rada iz narodne baštine, razmotrili osnove izrade roge te izradili vlastite uzorke koristeći se kartonom, tkaninom, ljepilom, škarama, iglicom i koncem. Na taj način razvijali su finu motoriku i kreativnost povezujući se s tradicijom kroz praktične aktivnosti. Izložbe učeničkih rukotvorina, u središnjoj zgradi Gradske knjižnice Zadar, ističu prednosti angažmana učitelja u prenošenju vještina izrade ručnog rada na mlađe generacije i očuvanju tradicije. Personalizirano iskustvo učenja Ručni rad, iako često nedovoljno valoriziran u suvremenom obrazovanju, ima potencijal postati bitan segment u cjelokupnom razvoju učenika. Dječje radionice izrade roge – tradicijskog ukrasnog predmeta na margini etnoloških istraživanja – realizirane u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i OŠ Šime Budinića u Zadru, predstavljaju primjer kako se tradicijske rukotvorine mogu integrirati u kurikul razredne nastave. Zahvaljujući toj suradnji, učiteljice spomenute zadarske škole omogućile su učenicima da usmjere pozornost na vrijednost kulturne baštine, integrirajući je u suvremeni obrazovni kontekst. Takav pristup potiče razvoj kreativnosti i pruža priliku da se kroz praktične aktivnosti poveže prošlost i sadašnjost, čime se obogaćuje i jača povezanost s kulturnom baštinom. Usto, izradom roga sastavljenih od korištenih materijala (kartona i tkanine), učenici su osvijestili važnost očuvanja okoliša i prepoznali kako je recikliranje dio dugogodišnje tradicije, a ne novitet suvremenog doba. Osim što u većini slučajeva stavlja naglasak na održivost kroz prizmu recikliranja, ručni rad predstavlja i učinkovit poligon za razvoj fine motorike, strpljenja, preciznosti i osjećaja za detalje, uz poseban doživljaj stvaranja vlastitim rukama. Učitelji pritom nose važnu ulogu u povezivanju tradicijskih znanja sa suvremenim obrazovnim pristupima, naglašavajući interaktivno, angažirano i personalizirano iskustvo učenja. Početkom travnja 2025. godine, u središnjoj zgradi Gradske knjižnice Zadar, mogle su se