Učenici istražuju obnovljive izvore energije, bioraznolikost i morske ekosustave te traže načine kako svoje škole učiniti održivijima. Klimatsko obrazovanje najučinkovitije je kada postane dio svakodnevnog školskog života i suradnje s lokalnom zajednicom
Klimatske promjene globalni su izazov, no temelji za njihovo rješavanje mogu se graditi lokalno, počevši od učionica. Škole diljem Hong Konga pokazuju kako obrazovanje može nadilaziti poučavanje o klimatskim promjenama i učenicima pružiti znanja, vještine i prilike za razumijevanje okolišnih problema te pronalaženje konkretnih rješenja.
U školskim projektima učenici istražuju obnovljive izvore energije, bioraznolikost i morske ekosustave, proučavaju lokalne mikroklimatske uvjete te analiziraju mogućnosti za održivije funkcioniranje svojih škola. Promatrajući i mjereći promjene u neposrednom okruženju, uče kako su globalni okolišni izazovi povezani s mjestima u kojima žive i obrazuju se.
U središtu takvih aktivnosti nalazi se pristup prema kojemu klimatsko obrazovanje daje najbolje rezultate kada postane sastavni dio života cijele škole. Nastavnici, učenici i školski čelnici zajednički rade na tome da održivost ne ostane samo tema nastavnih sati, nego postane dio svakodnevne prakse.
Takav pristup promiče i UNESCO-ovo Partnerstvo za ozelenjivanje obrazovanja (Greening Education Partnership – GEP), koje podupire uključivanje klimatskog djelovanja u nastavu i učenje, upravljanje školskim prostorima i resursima, donošenje odluka te suradnju s lokalnom zajednicom.
Primjer takvog rada je Sha Tin Methodist College, gdje učenici sudjeluju u projektima koji održivost povezuju s praktičnim učenjem. Škola koristi solarne panele, surađuje sa sveučilištima u istraživanju mikroklimatskih uvjeta na svojem području te nastoji zamijeniti jednokratnu plastiku biorazgradivim materijalima, poput bambusa i papira. Školski prostor tako postaje svojevrsni laboratorij u kojemu učenici istražuju okolišne izazove i uče razvijati praktična rješenja.
– Moramo obrazovati mlade kako bismo mogli zajednički raditi na dobrobiti naše zajednice – ističe Dion Chen, ravnatelj Ying Wa Collegea.
U Ying Wa Collegeu posebno se ističe povezanost učenja o okolišu i uključivanja u život zajednice. Projektima održivosti učenici istražuju okolišne probleme i promišljaju kako stečena znanja mogu primijeniti izvan škole.
– Dok zajednički sudjelujemo u okolišnim programima, stvaramo poticajnu zajednicu u kojoj jedni druge motiviramo da vrijednosti održivosti koje smo usvojili u školi prenesemo u svoje lokalno okruženje – kaže student Chan Ho Fung.
Prijenos stečenih znanja i vrijednosti izvan učionice važan je dio UNESCO-ova pristupa obrazovanju za održivost. Četvrti stup Partnerstva za ozelenjivanje obrazovanja usmjeren je na ozelenjivanje zajednica, a pripadajuće smjernice nude praktične načine za poticanje cjeloživotnog učenja i uključivanje građana u klimatske i održive inicijative.
Školski primjeri iz Hong Konga pokazuju kako učenici mogu postati aktivni sudionici promjena u svojem okruženju, a ne samo primatelji informacija o klimatskim promjenama.
Prema UNESCO
Već nekoliko godina učenici učenjem o klimatskim promjenama usvajaju stručne vještine koje će im biti potrebne za tržište rada. Projekt omogućuje učenicima da postanu svjesni vremena i okružja u kojem žive, a uz ekonomsku skupinu predmeta uče kako pridonijeti zaštiti okoliša i planeta
Trodnevnom manifestacijom pod nazivom „Dani Nikole Tesle”, od 27. do 29. siječnja 2026. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu započelo je cjelogodišnje obilježavanje 170. obljetnice rođenja „genija za budućnost” – Nikole Tesle
Kako stvoriti preduvjete za inovativan obrazovni sustav koji motivira učenike na cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje u društvu
Uvijek nastojim da kabineti i praktikumi budu što bolje opremljeni, takozvanu amatersku opremu u školi zamijenili smo profesionalnom i u elektrotehnici, i u kuharstvu, i u ostalim strukama, jer ono što dajemo učenicima mora odgovarati stvarnom životu, a ne zaostajati desetljećima za stvarnošću. I kontinuirano nabavljamo opremu, jer obrazujemo za budućnost ‒ ravnatelj Željko Matić
Slavilo se ne samo godine koje su prošle, nego i trenutke ispunjene učenjem, trudom, smijehom i zajedništvom jer škola nije samo građevina – ona je srce zajednice
Golema građa, značajna izdanja, skromna javna potpora
Znanost u okvirima ideologije
Od pedagogije samoupravnog socijalizma do neovisne teorije odgoja
Upravo se nalazimo u vrlo nezgodnoj situaciji vezano za štrajkove, jer smo u neizvjesnosti hoće li se produljiti nastavna godina ili ne će. Jasno je da većina razreda, bude li organiziran još jedan dan štrajka, ne će uspjeti ostvariti dovoljan broj nastavnih dana, upozorava Suzana Hitrec
U prošlom broju u rubrici Vremeplov objavili smo životopise svih glavnih urednika i direktora Školskih novina tijekom 75 godina njihova izlaženja. Vidljivo je u tom prilogu da su se Školske novine kao izdavačka kuća razvijale prilično sporo, uglavnom zbog nedostatka materijalnih uvjeta, po čemu dijele sudbinu cijelog obrazovnog sustava. U prvom su razdoblju i glavni urednik i svi članovi uredništva bili volonteri, a neki su od njih, pa i glavni urednici, obavljali i poslove tehničkog urednika, lektora i korektora, a pisali su i autorske članke. Točne uloge pojedinaca ne znamo jer nisu zapisane u impresumu, a od brojeva 1/1955. do 8/1969. u impresumu, osim imena glavnog urednika (Mate Dorčić), nema ni imena članova uređivačkog odbora. To se promijenilo nabolje od 1974. godine, kad u uredništvo dolaze prvi profesionalci. Sve do najnovijeg vremena i direktori i glavni urednici bili su, uz te dužnosti, istodobno i novinari izvjestitelji i urednici pojedinih rubrika u listu. No, osim njih u novinama je radilo i desetak novinara koji su pisali i uređivali dijelove novina, a nikad nisu imali rukovodeću ulogu. Neki su bili stalni zaposlenici, a neki trajni vanjski suradnici u nekom razdoblju. Tako je bilo u prvim godinama, a tako je i u posljednje vrijeme. Nekoliko vanjskih suradnika svojim su radom u uredništvu bili, osobito u početnom razdoblju, upravo presudni za redovito izlaženje lista (Milivoj Gabelica, Ante Nazor). O njihovu velikom doprinosu svjedočili su suvremenici pa i njih uvrštavamo u stalne novinare urednike, iako ih nema u impresumu. Neka im barem to bude priznanje i zahvala za trajnu pomoć i vjernost novinama prilikom ove obljetnice.
Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu nastavio je s tradicijom obilježavanja života i rada jednog od najvećih izumitelja u povijesti. Raznovrstan program uključivao je brojna događanja, među kojima se posebno ističe natječaj za Godišnju nagradu „Nikola Tesla – genij za budućnost 2025.ˮ
Mi smo škola za budućnost koju su prepoznali i učenici i njihovi roditelji i doista nam je želja da stvorimo školsko ozračje u kojemu će se svi osjećati ugodno, da usvoje stručna znanja i da budu potpuno spremni za tržište rada koje ih očekuje čim završe svoje srednjoškolsko obrazovanje ‒ ravnatelj Saša Stiković
Samo zajedničkim naporima obrazovnog sustava, učitelja i šire zajednice Hrvatska može osigurati kvalitetno, pravedno i uključivo obrazovanje za sve svoje učenike, pripremajući ih za izazove i prilike budućnosti. Inkluzija nije samo pitanje pravde, to je i put za stvaranje društva koje prihvaća i njeguje različitosti