Tehnički muzej Nikola Tesla nastavio je s tradicijom obilježavanja života i rada jednoga od najvećih izumitelja u povijesti. Ova je godina u znaku obilježavanja 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle, pa će se program odvijati tijekom cijele godine, a uključuje predavanja, radionice te tri gostovanja izložbe Tehničkog muzeja „Nikola Tesla – Čovjek koji je rasvijetlio svijet” u Splitu, Dubrovniku te u Perugi u Italiji.

Tesla između znanosti i duhovnosti

Manifestacija je započela u utorak, 27. siječnja 2026., gostovanjem Udruge „Nikola Tesla – genij za budućnost” i otvorenjem natječaja za istoimenu godišnju nagradu „Nikola Tesla – genij za budućnost 2026.” koju ta Udruga raspisuje već 17. godinu zaredom. Natjecatelji će se moći iskušati u tri kategorije: Kvizu znanja iz fizike i općeg znanja o Nikoli Tesli namijenjenom djeci i mladima, Kreativni i inovativni proizvod, uporabni predmet ili suvenir inspiriran likom i djelom Nikole Tesle ili replika Teslinog izuma te Projekti iz područja proširenog Teslinog djelovanja poput zaštite okoliša, kružnoga gospodarenja otpadom, obnovljivih izvora energije, tolerancije različitosti, etičnosti i sl.

Tom je prigodom Goran Marjanović održao predavanje pod nazivom „Tesla i eter: Most između znanosti i duhovnosti”. 

U srijedu, 28. siječnja 2026., predavanje je održao Renato Filipin, koji je govorio o muzejima i ostavštini Nikole Tesle. Tragovi Teslinih izuma mogu se naći u gotovo svakom tehničkom ili srodnom muzeju u svijetu, istaknuo je Filipin, dok se najveći broj originalnih predmeta koji su pripadali tom izumitelju nalazi u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Tu se nalaze i brojni dokumenti koji pokazuju da je iza njega ostao i veliki broj pronalazaka koje nije uspio patentirati. Neki patentni zahtjevi su odbijeni zbog postojećih patenata, neki zbog nemogućnosti dokaza izvedivosti, a neki zbog neplaćanja pristojbe. Također je zanimljiva dokumentacija koja opisuje otkrića na područjima molekularne fizike i metalurgije, a koja nije dovela do patentnih prijava u SAD-u.

Istoga dana Ivan Kožar održao je drugo predavanje pod naslovom „Ljudski sluh, problemi i rješenja te uloga koštane provodljivosti”. Na ovom interaktivnom predavanju sudionici su se mogli upoznati s ljudskim osjetom sluha i problemima koji se mogu pojaviti u njegovu funkcioniranju. Iz tehničke perspektive predstavljena su rješenja koja u određenoj mjeri mogu vratiti sluh pacijentima, s posebnim naglaskom na tehnologiji koštane provodljivosti. Sudionici su doznali više o povijesti slušnih pomagala, kao i o najmodernijim rješenjima za prijenos zvuka u ljudi. Na kraju predavanja imali su prigodu isprobati prijenos zvuka pomoću koštane provodljivosti (bone conduction).

Inženjer i inovator Ivan Kožar bavi se elektronikom još od osnovne škole, a svoje je znanje dodatno razvijao kroz srednju školu, fakultet i profesionalni rad. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na smjeru elektroničko i računalno inženjerstvo, s fokusom na biomedicinska pomagala i instrumentaciju. Vlasnik je patenta za univerzalni bežični punjač te autor desetak drugih inovacija. Zaposlen je kao razvojni inženjer elektronike, a u slobodno vrijeme nastavlja s istraživačkim radom i razvojem privatnih inovacija.

Izumitelj, znanstvenik i vizionar

U četvrtak, 29. siječnja 2026., u kino dvorani Muzeja Mario Stipčević održao je predavanje pod naslovom „Nikola Tesla - izumitelj, inženjer, znanstvenik i vizionar”. Genij Nikole Tesle teško je staviti u kontekst uobičajenih pojmova, istaknuo je Stipčević. U svojim glasovitim predavanjima i istupima za medije ponavljao je svoju misao vodilju da „znanost i tehnologija moraju služiti na dobrobit cijelog čovječanstva”. I tu se odmah postavljaju pitanja: koliko je i na koje načine Tesla pridonio znanosti i tehnologiji svojega i našega doba te koja je njegova ostavština.

U potrazi za odgovorima na ta pitanja, predavač je ukratko opisao Tesline najvažnije izume, kako one ostvarene tako i one koji su ostali na razini vizije, a potom je istražio kako su Teslu i njegov rad doživljavali njegovi suvremenici odnosno povukao je neke paralele između rada Nikole Tesle i drugih zaslužnih osoba iz svijeta znanosti i tehnologije od njegova doba do danas.

Predavač je Mario Stipčević, fizičar s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu (IRB), voditelj je Laboratorija za fotoniku i kvantnu optiku. Od djetinjstva su ga zanimale elektrotehnika i fizika, a Nikola Tesla mu je bio jedan od uzora. Elektronikom i programiranjem se počeo baviti za vrijeme pohađanja osnovne škole (Izidor Kršnjavi). Kroz srednju školu (MIOC) počinje ga ozbiljnije zanimati fizika pa po završetku srednje škole upisuje istraživački smjer fizike na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon obrane doktorata u Francuskoj 1994. godine iz područja fizike čestica na CERN-u, vraća se na IRB gdje se od 2007. godine počinje baviti kvantnom optikom, a 2016. godine osniva i laboratorij koji izučava tu tematiku. Kroz sve to vrijeme elektronika i informatika ostale su mu velika strast, posao i hobi. (ri)