Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu nastavio je s tradicijom obilježavanja života i rada jednog od najvećih izumitelja u povijesti. Raznovrstan program uključivao je brojna događanja, među kojima se posebno ističe natječaj za Godišnju nagradu „Nikola Tesla – genij za budućnost 2025.ˮ
Dani Nikole Tesle, koje već tradicionalno, u povodu obljetnice Tesline smrti, 7. siječnja, organizira Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu, počeli su u utorak, 28. siječnja 2025., gostovanjem Udruge Nikola Tesla - genij za budućnost i otvorenje natječaja za istoimenu Godišnju nagradu „Nikola Tesla - genij za budućnost 2025.ˮ te predavanjem „Digitalni novac - budućnost s velikim rizicimaˮ, uz predstavljanje knjige Memento moneta i raspravu, a predavač je bio autor knjige: dr. sc. Ivor Altaras Penda, sveučilišni profesor.
Natječaj za ovu nagradu, koji se tradicionalno održava šesnaestu godinu zaredom, obuhvaća tri kategorije, Kviz znanja iz fizike i općeg znanja o Nikoli Tesli namijenjenom djeci i mladima, kategoriju Kreativni i inovativni proizvod, uporabni predmet ili suvenir inspiriran likom i djelom Nikole Tesle ili replika Teslinog izuma, te kategoriju Projekti iz područja proširenog Teslinog djelovanja, poput zaštite okoliša, gospodarenje otpadom, i obnovljivih izvora energije.
Natječaj je službeno otvorio izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Darko Tot, pomoćnik pročelnika za fondove, mlade i tehničku kulturu u Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade.
Svečano otvorenje natječaja popraćeno je prigodnim programom koji je vodila Sanja Smiljanić Grubišić, iz kojega izdvajamo već spomenuto predavanje dr. sc. Ivora Altarasa Pende „Digitalizacija – budućnost s velikim rizicimaˮ, te predstavljanje njegove knjige Memento moneta.
Kroz predavanje i raspravu javnost je upoznata s neizbježnim procesom digitalizacije u svim sferama društva te prednostima i nedostatcima koje digitalizacija donosi. Iako je digitalna tehnologija dobra stvar kao pomoćno sredstvo, postoji opasnost da uvođenjem digitalnog novca, uvođenjem dodatne digitalizacije u financijski sustav, pravosuđe, upravu i zdravstvo, te sve raširenije korištenje digitalne komunikacije i umjetne inteligencije, dovede do ograničavanja volje i izbora pojedinca, sve manjega socijalnog kontakta, sve većega otuđivanja od društva i zadiranja u intimu što kao za posljedicu može imati negativan utjecaj na psihološko zdravlje ljudi i funkcioniranje i razvoj društva. Stoga digitalizaciji, koja je već uvelike počela, donijela svoje prednosti i pojednostavila život i poslovanje u mnogim područjima, u budućnosti treba pristupati izrazito promišljeno i oprezno, pokušati predvidjeti sve probleme i nedostatke koje ona može donijeti te ih pokušati u najvećoj mogućoj mjeri izbjeći kao i pripremiti mehanizme zaštite i pomoći kako bi društvo zaista ostalo društvo, a ne skup pojedinaca koji žive na istom prostoru s vrlo malo neposrednoga kontakta. A baš taj kontakt je čovjeku kao društvenom biću prijeko potreban za zdrav život, rast i razvoj i samo tako možemo imati zdravo društvo koje napreduje u pravom smjeru. Sve drugo dovelo bi do socijalnih problema i u konačnici do nazadovanja.
Sljedeći dan, u srijedu, 29. siječnja 2025., Franjo Vuković održao je predavanje „Tehnika visokog napona i praćenje grmljavinske aktivnosti u Republici Hrvatskojˮ. Na prezentaciji je predavač prikazao nastavno i znanstveno-istraživačko djelovanje Laboratorija za visoki napon Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Laboratorij se ističe kao ključna institucija u praćenju i istraživanju grmljavinskih aktivnosti na području Republike Hrvatske. Jedna od temeljnih znanstveno-istraživačkih aktivnosti Laboratorija uključuje praćenje grmljavinskih pojava putem zemaljskog sustava za detekciju munja (Lightning Location System - LLS), kao i detaljno motrenje grmljavinske aktivnosti u vjetroelektrani na jugu Hrvatske. Ova istraživanja pridonose boljem razumijevanju grmljavinskih aktivnosti i njihovog utjecaja na infrastrukturu, što je od ključne važnosti za sigurnost i pouzdanost elektroenergetskih sustava.
U četvrtak, 30. siječnja 2025., u Demonstracijskom kabinetu Nikola Tesla Renato Filipin govorio je o ostavštini Nikole Tesle. Tragovi Teslinih izuma mogu se naći u gotovo svakom tehničkom ili srodnom muzeju u svijetu. Najveći broj originalnih predmeta koji su pripadali tom izumitelju nalazi se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Tu se nalaze i brojni dokumenti koji pokazuju da je iza njega ostao i veliki broj pronalazaka koje nije uspio patentirati. Neki patentni zahtjevi su odbijeni zbog postojećih patenata, neki zbog nemogućnosti dokaza izvedivosti, a neki zbog neplaćanja pristojbe. Također je zanimljiva dokumentacija koja opisuje otkrića na područjima molekularne fizike i metalurgije, a koja nije dovela do patentnih prijava u SAD-u.
Davor Jadrijević uzeo je, pak, za temu Teslin bežični prijenos energije. Tesline ideje u patentima su fantastične, istaknuo je predavač. Detaljno su opisani dijelovi uređaja, samo bez podataka čemu pojedini dijelovi služe. Tesla također ne ulazi u teorijske principe na kojima bi ti uređaji trebali raditi.
Njemu je izgleda sve bilo očito, a mi većinu toga i dalje ne razumijemo. (ri)
Izložba autora prof. dr. sc. Borisa Halasza, i katalog o proizvodnji računskih pomagala u Hrvatskoj obuhvaćaju niz predmeta iz fundusa Tehničkog muzeja „Nikola Tesla” – zbirke Računska tehnika, te privatnih zbirki. Izložba je otvorena prošlog četvrtka, a ostaje otvorena do 31. ožujka 2024. godine
Trodnevnom manifestacijom pod nazivom „Dani Nikole Tesle”, od 27. do 29. siječnja 2026. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu započelo je cjelogodišnje obilježavanje 170. obljetnice rođenja „genija za budućnost” – Nikole Tesle
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom
Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta
Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”
Trebamo prihvatiti problem, razumjeti ga, zasukati rukave, raširiti oči i krenuti u njegovo rješavanje kako bismo umjesto problema na vrh društva mogli postaviti – trešnju
U školi nikada nije dosadno, jer nijedan dan nije isti. Teško se može isplanirati i predvidjeti u kojem će smjeru krenuti, no zato smo svi u kolektivu složni u zajedničkom naporu da učenicima damo najviše što možemo i da im gimnazijske dane ispunimo znanjem, znatiželjom, veseljem i ugodom – ravnateljica Anita Perišić
Jubilarno izdanje kampanje prilika je da se podsjeti da učenje nije ograničeno na određenu dob, životno razdoblje ili obrazovnu instituciju