Dok se u brojnim zemljama javne knjižnice zatvaraju, Finska ulaže u njihovo širenje i razvoj, pretvarajući ih u prostore u kojima građani mogu učiti, raditi, stvarati, sudjelovati u javnim raspravama ili jednostavno provoditi slobodno vrijeme. Takav pristup potvrđuju i istraživanja iz Finske, ali i drugih nordijskih zemalja te Kanade, koja pokazuju da knjižnice imaju važnu ulogu u jačanju društvene kohezije. Sve se više ističe kako njihova vrijednost nije samo u broju posuđenih knjiga, nego u doprinosu funkcioniranju zajednice.
Jedan od najpoznatijih primjera je helsinški Oodi, proglašen najboljom novoizgrađenom knjižnicom na svijetu 2019. godine. Svakodnevno ga ispunjavaju studenti, roditelji s djecom, umirovljenici, glazbenici i brojni drugi građani koji koriste raznovrsne sadržaje – od prostora za učenje i sastanke do glazbenih studija i sportskih rekvizita.
– To pokazuje da knjižnica doista pripada građanima – kaže Katri Vänttinen, ravnateljica knjižničnih usluga za Helsinki.
Finska danas ima više od 700 knjižnica za 5,6 milijuna stanovnika. Osim knjiga, korisnici mogu posuditi 3D pisače, šivaće strojeve, društvene igre, sportsku opremu pa čak i propusnice za bazene. Posebno su traženi prostori koje građani besplatno rezerviraju za učenje, sastanke, glazbene probe ili javne rasprave.
– Mnogi danas žive u malim stanovima i šivaći stroj trebaju možda jednom godišnje. Zašto ga kupovati ako ga mogu besplatno koristiti, zahvaljujući porezima koje svi plaćamo? – objašnjava Vänttinen.
Prema podacima finskih vlasti, više od polovine stanovnika knjižnicu posjećuje barem jednom mjesečno, a prosječan Finac to učini 9,1 put godišnje. Usporedbe radi, prosjek je oko 2,5 posjeta godišnje u Ujedinjenom Kraljevstvu, 2,4 u Sjedinjenim Američkim Državama te oko 3,5 u državama Europske unije.
Dok Finska povećava ulaganja u knjižnice, mnoge druge zemlje bilježe suprotan trend. Između 2008. i 2019. u SAD-u je zatvoreno 766 javnih knjižnica, a u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2016. do 2023. zatvoreno je ili predano volonterskim organizacijama više od 180 knjižnica.
Prema finskom Zakonu o knjižnicama, javne knjižnice imaju zadaću promicati demokraciju, slobodu izražavanja i aktivno građanstvo. U skladu s tim, Finska je 2025. godine za njihov rad izdvojila gotovo 371 milijun eura, odnosno gotovo 66 eura po stanovniku.
Profesorica informacijskih znanosti na Sveučilištu u Ouluu Noora Hirvonen ističe da su knjižnice mjesta na kojima se susreću ljudi različitih društvenih skupina.
– Profesori, nezaposleni i beskućnici koriste iste prostore. Knjižnice su mjesta na kojima svatko može pristupiti znanju, susresti druge ljude i sudjelovati u javnim raspravama bez obzira na prihode ili podrijetlo – kaže Hirvonen.
Osim toga, knjižničari građanima pomažu u korištenju digitalnih javnih usluga, poput poreznih sustava, zdravstvenih portala ili prijava za posao, zbog čega se knjižnice smatraju važnim dijelom infrastrukture društvene uključenosti.
Analiza 38 međunarodnih istraživanja pokazala je da javne knjižnice društvu vraćaju tri do pet dolara vrijednosti za svaki uloženi dolar, i to većom pismenosti, boljim digitalnim vještinama, većom zapošljivosti i kvalitetnijim životom zajednice.
Na važnost knjižnica upućuje i iskustvo Nasime Razmyar, zastupnice u finskom parlamentu, koja je kao osmogodišnja izbjeglica stigla iz Afganistana.
– Kad sam dobila svoju prvu knjižničnu iskaznicu, prvi put sam osjetila da pripadam ovoj zemlji – prisjeća se Razmyar. Nakon škole vrijeme je provodila u mjesnoj knjižnici, gdje su joj knjižničari pomagali sa zadaćom jer njezini roditelji nisu govorili finski.
– Ta je knjižnica bila jednakost, cijeli finski sustav socijalne države u jednoj zgradi – kaže Razmyar, koja danas svoju djecu vodi u istu knjižnicu u kojoj je i sama odrastala.
Prema BBC
https://www.bbc.com/future/article/20260618-the-weird-and-wonderful-libraries-of-finland
