U Hrvatskoj ima mnogo vrijednih projekata koji se bave filmskom edukacijom, ali nije sustavno posloženo i tu vidim našu zadaću. Film može biti predmet u srednjim školama usporedno s glazbenom i likovnom umjetnošću. Mislim da bi se naši mladi odazvali da im se tako nešto nudi, rekao je za Školske novine Chris Marcich, ravnatelj Hrvatskoga audiovizualnoga centra...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 22-23 / 11.06.2019

PISA rezultati za 2025. služe kao indikator efikasnosti i kvalitete nacionalnih sustava obrazovanja, posebno osnovnoškolske razine, u područjima matematičke i čitalačke pismenosti mladih te znanosti. Novi rezultati pokazuju pogoršanje ishoda obrazovanja u Hrvatskoj u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi se u čitalačkoj pismenosti, osobito u čitanju duljih tekstova.

Tijekom šest dana polaznici su živjeli i stvarali okruženi prirodom, bez mobitela i svakodnevne gradske vreve, potpuno posvećeni filmu, kreativnosti i zajedništvu


Kako tumače u NCVVO-u, ispit iz Hrvatskog jezika je pisan u vremenu od 9 do 12 sati „što znači da objava fotografija dijela ispita nije mogla nikako utjecati na regularnost provedbe ispita“

Nastava se provodi u dva ciklusa po 70 sati, svaki dan po dva školska sata. Jedan ciklus traje 35 dana. Nažalost, to je zaista premala satnica za njih. Mislim da bi trebalo puno više sati, čak i treći ciklus – kaže Neven Martinec, OŠ Gustava Krkleca u Zagrebu

Hrvatski učiteljski prvak Skender Fabković (Samobor, 7. svibnja 1826. – Krapina, 6. svibnja 1905.) ubraja se među najvažnije hrvatske učitelje 19. stoljeća. Osnovnu školu završio je u Samoboru, gdje se isticao znanjem i duhovitošću, iako je bio nestašan učenik. Školovanje nastavlja u Zagrebu, u današnjoj Klasičnoj gimnaziji, gdje upoznaje Antu Starčevića i Eugena Kvaternika s kojima razvija cjeloživotno prijateljstvo.

Koliko god mi mislimo da znamo o njima kao literatima, novinarima ili glumcima, oni donose nešto novo, ne samo novu kreativnost nego i osjećaj za vrijeme u kojem žive, istaknuo je Miroslav Mićanović, član državnog povjerenstva LiDraNa

Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja

U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja

Kojom se brzinom učenici iz Ukrajine prilagođavaju uvjetima hrvatskih škola, a kojom obrnuto – škole na učenike bez znanja hrvatskog jezika? Sudeći po riječima ravnatelja i nastavnika, stanje je nemoguće generalizirati, a uspjeh učenika stranaca ovisi o nizu čimbenika. Ono što jest zajedničko – to je da učitelji(ca)ma razredne nastave i nastavnicima hrvatskog jezika u ovoj priči pripada glavna uloga. I nije im lako

Knjiga Stara povijest – dugogodišnji autorski projekt Mladena Tomorada, jednoga od najplodnijih hrvatskih povjesničara i egiptologa – prva je cjelovita sinteza prapovijesti i povijesti starog vijeka napisana i objavljena na hrvatskom jeziku, pisana sa svrhom da novim naraštajima čitatelja pruži pravu sliku o važnosti proučavanja stare povijesti, njezinih kultura i civilizacija te da ih upoznaju s mnogim tekovinama drevnih naroda koje su još prisutne u današnjem društvu

Nedopustivo je ugrožavanje budućnosti Muzeja oduzimanjem prava na raspolaganje dosadašnjim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu